Document Body Page Navigation Panel
Nnukwu ihe akuko okpu gbara na germany ebe nwanyi bu isi ndu nke otu ndoro
ndoro no isi ochichi.
Inyom afrika bu isi okwu ikpa oke n'usoro mgbasa ozi. 2mins. 5secs. 17
Usoro mbo ohuru banyere ipochapu ikpa oke
n' etiti inyom afrika malitere na nairobi.
Inyom spain emeela ihe akuko okpu 53secs. 21 Inyom spain buzi
ndi isi otu ulo nzuko
omebe iwu nke ukwu na nke nta
Idi na njikere ma o bu adighi: Umuntorobia
Naijiria enwela olu n' igwe redio. 2mins. 42secs. 21 Enweala egwu-regwu
ohuu waghidere
mbu n'uche mmepe naijiria.
Ka oge Beijing na erutinyere ise. 1min. 34secs. 22
Ana akwado oke onodi nzuko nke ndiom na New York . Onodi isi ochichi
obula no na iza umu ajuju otutu obodo
na ezibata umu mbu na uche okwu bayere inyom.
Aghoputala onye isi oche n'etiti otu nkwado ohuru 1min. 10secs. 23
Obuzi onye afrika buzi onye isi oche n'etiti otu nkwado onodi nzuko beijing
tinyere ise.
ERIMERI
Enwetela oka nke na egbu umu ahuhu ndi na eri ya. 1min. 28secs. 8 Achoputala
otu agburu oka, nke na egbu umu ahuhu na eri oka.
Enwetala eresi bu igaa. 1min. 34secs. 13 Site n'usoro oru nta n'uzu
banyere oke
agburu, nkea nwere ike ibu agha aguu n'etiti uwa nile.
A choro enyem aka nyere ndi nile nke unwu, ji unnukwu aka. 1min. 9secs
10
K. Otutu igwe mmadu no na anwu na mba Ethiopia
maka aguu oke mkpu olu mgbata-oso enyem aka isi n'aka etiti mba uwa no na esinyewa
ike. 1
1 Page 2 3
2
Vol. II No. 17 (Igbo) CHANGE Radio May/ June, 2000
OKE NWERE ONWE
Mba algeria emmeghapula onu uzo otu oke nwere onwe . 1min. 54secs 9
Nnukwu obi too juputara n'ime obi ndi otu oke nwere onwe banyere umu
ihe ndi nke ha na chu'etiti mba algeria.
Oke nwere onwe n'ime etiti afrika. 1min. 42secs. 22 Ndi otu di che
iche nke onwe ha no na nnukwu ihe ujoo
banyere etu oke nwere onwe si aga n'etiti nkeji uwa.
USORO OKWU AKU N'UBA
Mba germany no n'izu ikagbu ugwo nile nke , mba mozambique ji ha. 1min. 3secs.
10
Oke idie mmiri n'onwu umu mmadu na enye nzube ikagbu umu ugwo nile nke
mba mozmbique ji.
Enwela mgbata oso enyem aka bayere ugwo tanzania ji. 51secs. 19 Enwela
ye mbuli elu n'usoro aku n. uba tanzania.
Mba japan agbati kwuela usoro amuma enyem aka n'ugwo eji ha. 1min. 38secs.
16
Mba japan ebuliela usoro amumu enyen aka ugwo eji ha ibu otu nari percent.
Cocoa nke naijiria agaghi abu mgbere ahia mba ofesi odi nsoa. 42secs. 20
Ida-mba n'umu usoro iwu nke etiti mba uwa ga emetutu usoro mgbere ahia
otu mkpuru ihe akuku ubi naijiria jiri biri.
Otu UNDP ga ekeesa ego igboo ubiam na naijiria. 1min. 11secs. 20 Enwela
mbulu elu n'usoro onodi ohuru
ikpochapu ubiam na naijiria.
USORO AHU IKE
Oke oru nyocha ubara gene bu nsogbu oria obi. 1min. 11secs. 19 Ihe
omiminke emere akwadola amam okwa nke
ndi otu dibia bekee nyere maka anwuru
Bill Gates enyela iri nde ise na asaa dolla maka ibu agha oria mmikpo.
1min. 28secs. 19
Nwoke kachasi nwe ego n'etiti uwa nile enye-kwala onu ego kachasinu na
oge ngbua maka ibuso oria mmikpo agha.
Enwela umu ogwu antibiotic nwere ike igbochi umu oria ndi -ahu nke oria
mmikpo bugasi. 1min. 26secs. 15
Umu ogwu pneumonia nke akporo contrimoxazole nwere ike na nwa obere oge
belata umu oria ofufe nke oria mmikpo bu. 2
2 Page 3 4
3
Vol. II No. 17 (Igbo) CHANGE Radio May/ June, 2000
Oke anwu nwere ike ibute oria cataracts 1min. 17secs. 15 Achoputala
n'ihe nke na enye ume oku n'etiti
uwa nile na ebuwe nnuku oria.
Taiwan na egosiputa ala ozize n'etiti usoro ahu ike nke etiti mba uwa.
1min. 2secs. 20
Taiwa na gba mbo ozo osonyere n'usoro
ahu ike oke etiti mba uwa.
Gburu gburu ETU CHI DI
Usoro nuclear power abuchi osisa ekpom-oku nke etiti uwa 2mins. 37secs. 6
Otu nkwado ume oku chi ekere uwa atuputala ezi uzo di mfe iji umu ume
oku chi ekere uwa
aru oru karia iwaghide si ike nuclear power.
Umu ogbe oke ohia na ebeleta kwa
umu unwu ala na mba china. 1min. 5secs. 7 Mba china di kwa na njikere
inwe mmeri n
igboo nsogbu unwu
Otu G-8 nwere olilee anya nkwekori
ta n'etiti gburu gburu 2mins. 4secs. 16 Otu mmadu asato na ga mbo imezi
isi okwu udoo
mmekorita ahu banyere ekpom oku nke etiti uwa.
Oke oyi ekpom-oku nazi eyi umu nnunu egwu. 2mins. 43secs. 8
Dika etu oke oyi ekpom oku nke edeputara siri kwuru nkea gosiri ihe iyi
egwu nyere umu nnunu.
Iri mmadu abuo nwuru na mba madagascar n'ihi oke ifufe ogba gburu -gburu.
50secs. 20
Oke ifufu hudah gburu iri mmadu abulo ma metute nari puku ato na north
east nke madagascar.
NDU OKE OHIA.
Obodo egypt na thailand kacha nwe ubara
mbupu odu-enyi. 2mins. 25secs. 12 Nta ichu ndi oku odu-enyi na mba egypt
ha naThailand
ka gosi ri na mgbere ahia oku a n'uzo na ezighi-ezi ka no na-aga n'ihu-nkea
bu ihe iyi egwu nyere umu anu enyi nke afrika. 3
3 Page 4 5
4
Vol. II No. 17 (Igbo) CHANGE Radio May/ June, 2000
Cites no na "nche-kwa umu ndu" azu. 2mins. 30secs. 10 Enwela
umu ihe nche-kwa udi di iche-che
ka onodi nzuko otu un biara na mmechi.
Machi azuma ahia mbe mmiri na cuba ka kwu chim. 2mins. 40secs. 11 Mba
cuba seepula anya iwepu iwu machiri
ahjia mbe mmiri n'etiti ododo ya.
Cites siri onwu mmachi mgbere ahia odu enyi machi. 2mins. 1secs. 11 Ahia
mgbere odu enyi ka kwusiri ike ebe ufodi na
emechari usoro azuma ahia ha.
Mba australia enupula is ebe mba japan no maka ogbu-gbu nnukwu azu mimiri
nke akporo akum. 2mins. 6secs. 12
Ndi mba australia na ario japan ka ogbu-gbu akum nke ha ji aru oru ihe
omimi erutela ha nso.
Oke ahia nche kwa umu anumanu china a enye ndi ogbo ha si mba amerika umu
panda ohuru abuo. 1min. 40secs. 18
Oke ahia nich kwa umu anumanu nke etiti hiwere isi na Washington ga enweta
umu panda abuo maka
iche kwa oke pandas n'ime ohia.
Igwe computa savannah . 2mins. 11secs. 15 Egosila ihe ohuru na
ndu oke ohia mmadu ikwuru
chim igwe computa ohuru nwere ike igosiputa mgbanwoe di iche-iche bu nwukwu
gburu gburu nke owuwa anyanwu.
Afrika ha na inye aka nche kwa ya.
MMIRI NDU NA IHE DI N'IME MMIRI
Usoro nweta mmiri na nchikota oru ha n'umu iwu ebe ala kporo nku. 1min. 26secs.
18
Nukwu ogbako nke etiti uwa akpoala oku ka enwe otu katara ahu ga awaghide
uko
mmiri enwere ebe ndiahu ala kporo nku.
Us ekwueala ka enwe udoo nkwekorta ahu na
usoro nche kwa mmiri n'etiti uwa nile. 1min. 14secs. 6 Otu mba united
state atuputala amuma ka enwe njikoo
aka nche-kwa nke etiti uwa, iji echeta ememe Earth day.
Ndi okacha mara banyere gburu-gburu atuala aka
mgba anu azu mmiri:-ihe nruba ama nche-kwa ya. 2mins. 15secs. 9 Ndi okacha
mara banyere gburu-gburu ekwutoola iwu
imechide ndu umu azu mmiri. 4
4 Page 5 6
5
Vol. II No. 17 (Igbo) CHANGE Radio May/ June, 2000
NYUTOO
Nnukwu uta banyere oke ifufe oyi nyere ohere maka nyutoo. 1min. 26secs. 7
Nyutoo nke umu mmadu metutere oke ifufe oyi.
Greenpeace emmeriela na agha mgbochi
mbupu nyutoo nke nuclear ebe 58secs. 7 Ulo ikpe enyela iwu nkwusi mbupu
umu nyutoo
nke nuclear ebujee belgium site na mba france.
Ihe di mkpa Nrite oru nyocha n'ihe omimi
Nchoputa mmepe odi nso a na cho o ebe ebiputere udi ndu mmadu di na genome.
Ndi oru sayensi enyela usoro isi idi 1min. 33secs. 13
Nlebaghari anya n'ime udi mmadu bu genome nwere ike ichoputa mgbanwoe
nke uwa.
Ka oge onwa juunu na eru maka udi ndu mmadu. 2mins. 1sec. 14 Oge
uwa ga eji aguu "akwukwo ndu"
adi ala nso karia ka aturu anya.
Agalaba umuntakiri
Kedu etu anu zebra siri nwe akara ya? 2mins. 43secs. 23
Umu okwu ncheta ikpe azu
Umu okwu echefughi -echefu na mmepe ha na gburugburu. 24
5
5 Page 6 7
6
Vol. II No. 17 (Igbo) CHANGE Radio May/ June, 2000
Akuko
Us ekweala iwe udoo mmekorota ahu na usoro
nchekwa mmiri n'etiti uwa nile. 1min. 14secs. Onye ode akwukwo nta Nke mba
Untied States bu madeleme Allbright atu putala amuma inwe udoo memkorita
ahu banyere Nche kwa mmiri nke etiti uwa nile. Nkea sitere n'umu okwu Nzaghachi
azu nke usoro ndiagha ha na udi okwu Ndoro-ndoro ji na ebu agha maka uko ezi
mmiri onunu.
Na ozi mmeme nke earth day enwere na Washington, madaline Allbright kwuru
na n'umu Nosgu ndia a bu Nnukwu iwu nke chere aka mgba nyere ufodi Nkeji uwa
kachasi nwe uko momiria. Okwuru na mba US
ga ebute uzo mmepeudo memokorita ahua.
Mbu na uche m, abughi mmekorita nke otu n Nato leebara anya na ebe ufodi obodo
no -kama nwa obere
memokorita ahu nyere ohere ebe onyeukwu na onye nta no ighola mkia odi ijikota
aka onu nche kwa mmiri ni etiti oke ala dum, ezi nchikota aka onu bu igba maka
iji ya nke oma"
THE GUARDIAN
Merkez buzi ugbana onye isi ndu
nke otu ndoro -ndoro na Chi na Germany 59secs. Aghoputala aka ochie amara
amara n'soro okwu ndoro ndoro nke si owuwa anyanwu Germany ibu onye is
ndu . Christian democrats. Onochiri aka chiburu bu chancellor Helmut Kohi,
okwa a mere ya oburu otu nwanyi n'ime otutu inyom ji okwa kachasi elu n'usoro
onodi ochichi na Europe. Nghoputa ya ka ahuru dika
mmepe anya inyom igbara isi onwe ha na mkpuchi n'etiti uwa dum.
Merkel gbara iri afo ano n'ise bu onye otu Ndoro-ndoro mbu si etiti owuwa anyanwu
nke Germany puta ibu onye isi ndu na otu kachasi buru akwa okwuru ka mgbe agha
beere. N'umu okwu yak oburu ukpa ekeele
nye ndia maka ikwado ya, ma nwe olile anya nkoa inoteaka. THE GUARDIAN
Usoro nuclear power abuchi osisia ekpom oku nke etiti uwa. 2mins. 37secs.
Umu mbo nile nke agbara ibelata ekpom oku nile nke si n'usoro enyem oku
latrik ekwesighi ka ebo ya n'isi
nuclear power. Nkea gbara n'umu ozi nke otu ego nche kwa umu ndu oke ohia chi
ekere uwa weepulere, nwere nkwado ndi otu ulo oRu mgbaza ozi nke etiti mba uwa
banyere ume oku hi were isi na Paris.
Ozi a gara n'ihu imee ka amata na oke nuclear power abughi ibetala umu anuru
bu ekpom oku nke etiti mba Uwa. Nkea sitere na oke ntukwasi obi nyere umu igwe
enye moku ikwalite ume oku eletrik karia ikwado
kwa ezi uzo esi enwe ume oku.
Ozi a choputara na ume nuclear bu amaka nani oku latrik, ebe otu ume nke achoro
na nye ekpom oku nkea gosiri n. otutu umu osisi Nche kwa ka agbara oku nke na
emeputa carbondioxide dika njiko ta onu ekpom
oku na ume oku sitere na Gas.
Jennifer Morgan ji okwa Director chi ekere uwa nke otu ulo oru ego nche kwa
oke ohia kwuru ka isi ochichi
obula ghara ikwe ka anwuru nke naefu efu karia onu ego eji edozi igwe nuclear
power. Isi oku ha gabu atumatu na ahia di ogo maka nweta usoro ume oku 6
6 Page 7 8
7
Vol. II No. 17 (Igbo) CHANGE Radio May/ June, 2000
Umu obodo ndia dika Canada, France, ha na Japan no na agbasa ozi banyere
nuclear power nyere obodo ndia ahu na eoolite-etoolite, mba dika China egosile
na nkwado ezi uzo ume oku ka di mkpa na mmepe etiti
uwa karia ikwanyeju nuclear power. Umu ume oku Nke mba China na eche kwa n'etiti
obodo ya di nari ano na iri ato nde tones gbasatara Carbon dioxide n'ime afo
1980 na 1997.
Ozi a gara n'chu igosiputa ulo oru mbo nke nuclear na akpu afo n'ala. Nkea
butere okwu aku n'uba inyefea ihe nile nke otosiri inweta na ume oku. Nkea metutere
izepu ihu n'umu nnukwu igwe na enye aku nyere ebe
ndi . Obere No. N'chi Nkea. ewere odida uzo esi enwe oku kuru afo n'ala banyere
ume oku. WWF
Umu ogbe oke ohia na ebeleta kwa umu unwu ala na mbaChina 1min. 5secs.
Umu oke chia nke etiti emmepere na North east nke China bu mpaghara jilim
enyela aka igbochi umu unwu
ala site na Nde asa na ato hactare gbadata nde abuo iri ise na ato.
Mpaghara ndia nwer agbam onya oke ohia ano nke ha mere n'imeafo 1990. N'ime
afo asato gara-aga mpaghara a zooro umu osisi di otu nan na iri abuo hectare.
Nkea kwalitere mkpuchi oke ohia di i percent
na ato wee rue percent iri na abuo na ano.
Oke unwu abu otu uzo onodi gburu gburu nke chere etiti uwa aka mgba. Nkea na
eyi nari nde ndu ndi mmadu itolu egwu. Na China, ihe kariri percent iri na ise
achikota, Onu unwu buru ma na etoo n'ime puku
kilometers abuo kwa afo. THE GUARDIAN
Green peace emmerieala na agha mgbochi mbupu nyutoo nke nuclear 58secs.
Otu ulo ikpe nke di na Belgium amachieala Nzighachi azu umu ibu nyutoro
oke si mba France n'chi na mba
Belgium enweghi usoro iwu ihe aghom nke okporo ugbo oloko.
Ulo ikpe a kpelara Greenpeace agbam akwukwo nke ogbara machiri mbubata nyutoo
nke si ogbe Francesla Hague N'ihi na otu gburu gburu kwuru na Belgium dara iwu
mmejuputa ihe agbom site na Njem.
Ibu a bu ibu mbu, n'ime ibu iri na ise bu ibu nyutoo nuclear si Belgium, ezigara
Northern France maka mmegbariri Belgium no na amuma iweghachi azu Cubic metres
iri asa n'ise bu nke emeghanri n'umu mkpo ino
ogologo oge. Nyutoo a ga ano otutu nan afo ma da kwa Radioactive. CNN COM.
Nnukwu uta banyere oke ifufe oyi nyere ohere maka nyutoo 1min. 26secs.
Otu ogologo ufere oyi nke buru ibu ebupuchala ogbe ebe ahu. Dika ndi otu
oru sayensi si NASA ha na
European Union siri kwue Utaa diri nyutoo nke umu immadu.
Dika esiri tuo ma nyocha kwa mpaghara ogbe okeifule oyi a ebelatala ihe dika
iri percent isi site na onwa mbu n'ime afo wee rue etiti onwa ato. Umu ihe Nchikota
onu ogugu nke satellite kwadoro Nkea. Mbelata ogbe
oke ifufe oyi nke afo a gosiri na chlorine compound no n'ime nyutoo nile a no
na aga na north. Ufodi chlorine
a nwere ike imebisi Mpaghara ogbe elu ala a, ma enwe oke ifufe oyi na nwa obere
mpaghara ogbe elu ala a, ma enwe oke ifufe oyi na nwa obere anwu dika oge itu
oyi.
O bu ezi okwu na ebeletala aka na mmeputa umu ihe nyutoo a., ma ntooghachi
azu n'udi onodi oke ifufe oyi 7
7 Page 8 9
8
Vol. II No. 17 (Igbo) CHANGE Radio May/ June, 2000
a ga ewe afo iri. Ozi gara n'ihu igosi mbelata ogbe mpeghara oke ifufe
oyia na northern Hemisphere Nke gazuru northerrn
Europe ha na Northern United States. CNN COM.
Oke oyi ekpom oku nazi eyi umu nnunu egwu 2mins. 43secs. Etu osila
di ndi otu ego nche kwa chi ekere uwa nke etiti mba uwa amala okwa maka mgbawoe
udi chi nwere
ike ibelata okara onu ogu umu nnunu site na oke ifufe oyi.
N, igbasoro umu ogbara ohuru ndi otu oru sayensi na ahu maka nche ikwa ogbe
igee nti nke etit uwa leebara anya n' onodi oke ajuma oyi ma o bu okpom oku
ha na mbelata nke umu nnunu no na ogbe oke ifufe oyi a.
Nchoputa ha gosiri na otu puku afo gara aga na okpomo ku na ajuma oyi nke
etiti di 0.9 degree fahrenheit (17.22 degree centigrade) Onwueghi nkeji uwa
nwere okpom oku ya metutere ogbe oke ifufe oy bu ope
kata mpe n'usoro ajuma oyi ya ma o bu okpom oku riri 2.7 f(-16.27degrees centigrade)
kwa afo iri ka mgbe afo 1960s. N'ime oyo iri asa wee re otu nan afo ndi oru
sayensi buru amuma na aga ewe okpu kpo abuo
Carbon dioxide n' etiti Gburu gburu. Ihe nile nke bi n'etiti ogbe ka eleere
anya inwe mgbanwoe ndi chi.
ozi a mara okwa na nnukwu ajuma yoi ma o bu okpom oku kaga ebu unwu na igbago
northward inochi oke ifufe oyi bu onodi di nnukwu mkpa obibi ndu nde kuru nde
umu nununu. Umu nnunu nke okpom eko a na enye
nsogbu gunyere redbreasted goose, tundra bean goose, spoon billed goose na Emperor
goose.
Site na ajuma oyi ha na okpom oku igbago nari 1.7 degrees (17.78 degrees centigrades)
Fharenheit n'ime afo 2070 nnunu nile ga ebelata 50%. Ihe kariri uzo abuo n'ime
ato geese ha na 95 percent calidrid waders nile
nke too ro na ogbe oke ifufe oyi rue 57 percent tundra amuma a a kwuru na 40
wee. anwu n'ime otu nan afo nke putara onwu geese nde ise na 7.5 calidrid wades.
Muta ya wee buru iji oso belata oke okpomo oku n'umu anwuru iji belata mgbanwoe
udidi chi nwayo nwayo. N'imejuputa nkea anyi kwesiri igbanwo obibi ndu anyi
n'usoro aka oru anyi nkea bu mkpuru okwu ndi otu
oru sayensi. CNN
Enwetala oka nke na egbu umu ahuhu na eri ya 1min. 28secs. Ka B-96
mkpuru oka nwere anu ahu buru ibu nke okporo ya esighi ike ebe mgboro ogwu ya
agbasighi ike
ma onwere umu ihe ndi ozo oka ndi ozo nwere anya ukwu maka ya. Nchoputa na Argentina
gosin umu chemical nke kpochiri nne oka Europe idupu ma yie akwa n'ime ya.
Mgbochi ndupu umu onu a bu ihe siri ike nyere ndi oru ugbo nke Europe. Tumadi
ndi nile nke na adighi eji chemical ma o bu obere chemical azoo oka. Bradley
F. Binder bu onye muru ihe banyere ahuhu no USDA's
Agricultural Research Service kwuru na ona ewe ndi oru oka nke Europe nan ato
iri ise nde dolla kwa afo iji kuo oka. Ejighi chemical ma o bu udi ya, mmefuya
na akariri otu ijen dolla.
Ma ugbua, ndi nile nke na aku oka na eji geneticlly engineered oka bu lava
killing chemicals, mana oka B. 96 chemical nwere nche kwa nke na ebuwe agha
ha na bore moth-laying. Aha ozo ejiri mara genetically engi-neered
oka a bu Britain control larvae na aputa n'ime akwa enwere ike iyi eyi. CNN.
COM 8
8 Page 9 10
9
Vol. II No. 17 (Igbo) CHANGE Radio May/ June, 2000
Ndi okachaa mara banyere gburu gburu a uala aka mgba azu anu mmiri
(dolphin) -ihe nruba ama nche kwaya. 2mins. 15secs.
Ndi okachaa mara akpokueala onye nnukwu oka iwu ikwusi ochichi clinton igbu
amuma ogbugbu Azu anu mmiri ma toogbepu azu tuna. Nkea bu nnukwu okwu nghotaghe
nke di oge ugbua n'etiti ndi otu oka iwu nke
ulo ikpe ha na ndi otu okwu ndoro ndoro. Ka mgbe ime afo iri umu otutu Tuna
ka akwusiri i na eji ubu egbu numu azu tuna na Dolphin ne egwughari mmiri n'etiti
osi mmiri nke eastern tropical pacific.
N' ime afo 1972 ka ndi otu ulo Nzuko omebe iwu no kwusi ndi Us iri ugbo tuna
ha egbu umu azu ndia, ma nye kwa udi onodi iwu a neyere ndi oku azu ndi ozo
si mba. Ofesi ebubata umu azu una ndia n'ime United States.
Umu iwu ndia mgbe gara -aga kwusiri ike inyere obodo ndichi na etoo zughu oke
kpachapu anya.
Eleere -anya usoro iwu a gbanwoe n'ime onwa Eperelu mgbe ndi oru ngalaba azuma
-ahia no na atumatu ga
enye ohere umu ugbo nke Mexico buru nruba ama bu nke aga enyocha imata ahu na
onweghi azu anu obulo nke egburu egbu ma o bu meru ahu n'ubara ha .
Isi okwu a, ekweela amuma oru gburu gburu. Ndi otu oro dika Greenpeace na
world wide fund fo nature kwadoro iwu ime afo 1997 nyere ohene ijide umu azu
tuna ha na Dolphin. Usoro iwu a nyere nkwado umu
azu Dolphine nke ndi National Marines Fishing Service huru dika na enweghi Nsogbu
ebe Dolphin no. Ndi Nke tinyere akwukwo mkpesa n'ulo ikpe bu America Society
for the Prevention of Cruelty to Animals ha na
Human Society. CNN. COM.
Mba algeria emmeghapula onu uzo otu oke nwere onwe nnukwu obi utoo wee
juputa n'ime obi ndi otu oke nwere onwe. 1min. 54secs.
Dika egwuregwu mgbanwoe umu usoro iwu onye isi obodo nke mba Algeria, bu
Abdeaziz Bonyeflika enyela akwukwo akpom oku mmbata ndi otu ano ji ihe gbasatara
oke nwere onwe na obodo ya. Nkea ezi mgbanwoe
n'umu usoro iwu ndi nke ha nwere na mbu n'ime afe 1972 bu nke na ekweghi otu
obula nke si maba ofesi
ibata obodo ya tumadi otu oke nwere onwe ebe ha kwudosiri ike n'usoro okpukperechi
uka alakuba.
N' ime afo 1999 obodo a juwaouru isi nnabata ndi otu ode akwukwo nke si mba
United States biara imata nke bu ezi okwu umu ebubo banyere mmighide na ogbugbu
nke isi ochichi obodo Algeria jiri gbue umu na be
ha.
Emere ka amata na iri puku mmadu onwuoala nime umu nsogbu na ogbagbara nke kpoturunu
ka mgbe ime afo 1991. Gomenti taata ndi agha nke okpukperechi uka alakuba uta
maka umu ogba gbara ndia. Enwegasin
umu ntujee aka gosiri na mgbe obula ndi agha na ndi nkiti nwere nsogbu na ndi
nkiti na anwu n'ime ya.
Na paris, Onye President Nke Internation Federation banyere oke nwere onwe,
nabatara ndu ohuru a bu nke nabatara olu oke nwere onwe n'ime mba Algeria.
O bu na Wednesday ka akwukwo akpom oku si naka ulo ori nnochite anya nke mba
Algeria na UN, New York wee puo niaha onye isi obodo bu President Abdeaziz Bouteflika.
TIMES. 9
9 Page 10 11
10
Vol. II No. 17 (Igbo) CHANGE Radio May/ June, 2000
Achoro enyem aka nyere nile nke unwu ji nwukwu aka 1min. 9secs. Ndi
otu enyem aka nke etiti moba uwa na agba mbo di UN ihu na iri nde mmadu nke
no n'etiti Afrika nwetere
ume ndu tumadi n'etiti ogbe ndia ahu oke unwu notere aka na be ha.
Mpaghara Ogaden nke South Ethiopia bu ebe unwu a kachasi di ukwu ndi otu enyem
aka nke obodo a na akowa n'umu aka isii agbata afo ise na anwu onwu kwa ubochi.
Na ogbe gode ha ndi agbata obi ya ozu
juputara ebe nile.
Ndi otu UN maka amuma erimeri n'ufodi ndi otu ndi ozo di iche iche na agbasi
mbo ike izaga erimeri n'etiti ogbe ndia, mama , akuka enwetere na ekwu n'umu
okporo nite uzo jere di egwu. Ozi ozo gara n'ihi ime ka
amata na ndi bu ndi agha imdghide tinyere ndi oshi na wakpo umu ebe unwu aji
aka . CNN. COM.
Mba Germany no n'izu nkaghu ngwo nile nke maba Mozabique ji ha. 1min. 3secs.
Onye minista nke ulo oru na ahia maka mmekorita ahu mba Germany na mba ofosi
bu Joschka fischer
ekwuputala na obodo ya no ni izu ikagbu umu ugwo nile nke mba Mozambique ji
ya bu achikota onu rur uotu ijeri nima dolla.
Onye minista a kwunu na Nkea di nnukwu mkpa imenu n'ihi etu ide owa mmiri
siri kpara etiti obodo Afrika. N'ime onwa Februwari ka ufodi ndi nke ji ya ugwo
n'etiti mba Mozambique no Kpebie imalite ogologo
nkwughachi umu ugwo ha, ma Gomenti Mozambique kwuru na nkagbu ugwo di mma.
Etu osila di ndi agha nile nke mba US Britain na Germany zigara mba Mozambique
igbatara ha oso enyen aka amalitee ghariala ilooghachi azu na be ha di iche
iche.
BBC NEW.
CITES no na "nche -kwa umu ndu" azu 2mins. 30secs.
Coelacanth bu azu nche kwa ka echere na ekpochapula ha na nnukwu agwo nke
na anoghizi ndu nwere nche -kwa mgbe ndi otu UN convetion International Trade
iri endangered Species (CITES) machiri mgbere ahia.
Obodo otu nari na iri ise nwere Onodi nzuko ha na Nairobi, Kenya kweta kwara
mmachi mgbere ahia dugongs nke Australia -udi ehi mmiri. Umu mbe mmiri nke Asia
na mbe nke Afrika ka otu onodi Nzukoo a
wee hiri Nche -kwa ha.
OTU CITES waghidere mmachi mgbere ahia Enyi, ala Enyi Azu mmiri ha na
mbe mmiri. Otua a kwetalari inye nche kwa ebe umu anumanu di iche iche ha umu
osisi no.
O bu na onodi oru nzako otu olu ka giri nwe mkpebi Coelacanth noro nari ayo
ano. Nani Coelacarnth ime
obodo abuo n'ufodi onu ogugu ndi ozo ka achoputara ma nwenye kwa na erughi nari
ise.
Ndi otu or sayensi eche kwala umu azu a bu nke ha leere anya anoghizi mana
ahuru ya n'akuku Comoro Island nke oke osimiri India n'ime afo 1938. N' ime
afo abuo gara aga enwete kwara udi udi azu a na
Indonesia Nke island Mamado Tua.
Ana acho umu udi azu ndia n'ulo nche kwa ihe okpu na obodo di iche iche bu nke
ekwenyere nwere ezi mmekorita. Ebe nwe kwara obere nke ahuru o ahu, ka ndi otu
oru nche kwachoro iwepu umu iwu machiri 10
10 Page 11 12
11
Vol. II No. 17 (Igbo) CHANGE Radio May/ June, 2000
itu ahia igbere ya tunyere ndi nke enwere ike inweta mgbe odi n'ihu.
Ndi otu onodi nzuko CITES a kwekotara imeghari umu iwu nke ga anabata itu ahia
mgbere mbe Asia, udidi
ise Urial, Aturu ohia, bu nke achoputara n'etiti obodo asato nke Central Asia.
Umu atumatu nile banyere hia mgbere Black Sea bettle nose dolphin na umu udidi
musk deer ka akpachiri, ma ha kpebiri inwe ndi otu oru nke ga eche kwa umu ahia
nzuzo ndia n'etiti steeti nile nke umu onumanu ndia no.
CNN .COM
Machi azuma ahia mbe mmiri na obodo Cuba ka kwu chim 2mins. 40secs. Mbo
nile nke mba Cuba gbara iweepu amachi iri afo abuo n'ise banyere mgbere ahia
umu mbe mmire kuru
afo n'ala n'onodi mmechi nzuko nke UN Convention on International Trade in Endangered
Species (CITES) nwere na Nairobi. CITES jiru ikwetaka Cuba tuo mgbere ahia umu
okuko, mbe mmiri ndia osisi.
Atumatu a bu ikwea ka mba Cuba, reepu umu okuko mbe ndia di 15,200 lbs resi
mba Japan. N'uze azuma aia nke oha na eze. Ihe mba Cuba choro bu nani uzo abuo
n'ime ato inwe mmei, mana ha kuru afo n'ala ebe
iri ato na asato turu vootu in na ise etinyegi onu n'ime onu ogugu obodo iri
isi na isii.
Ihe ozo nke Cuba choo kwara bu itu mgbere ahia nari ise umu udidi ndia na otu
afo n'etiti osimmiri ha mana nkea ka esepuru otu mgbe nihi nupu isi ya.
Umu Hawkbill ndia nwere ike ida uda 132 ibs. Ebe okuku ya turu agwu agwa ughie
na aja upa merenu ojiri buru ihe nke ana acho acho n'etiti uwa nile nime udidi
asa mbe mmiri enwere. Aha ejiri mara okuku a na mba
Japan bu "bekko" ebe eji ya eme umu iyeri ni ihe olu ha na ola di iche iche.
Eji kwa akpukpo Hawkbill ndia eme akpukpo akpukpu ukwu.
Ndi otu oru nche kwa umu ihe ndia kwuru na Cuba nwere uzo ha si achikota ihe
owuwe ubi ha, ma ma okwa banyene Hawkbill ndia dika ihe di nnukwu mkpa nche
kwa n'usoro ahia mgbere bu nke aga acho nke ukwu
ga ebute otutu ndi imalite itinye is ogbugbu ebe ndi ozo.
Cuba na enweta wa nari ise Hawkill kwa afo, ebe akuko ya na ano n'usoro mgbere
ahia, anu na akwa ya ibu maka erimeri otutu ndi mmadu. Mbe mmiri ebieala nari
nde afo ano ebe onu ogugu ha gbadatara nke ukwu
nime afo iri. CITES imachi itu mgbere ahia mbe mmiri n'etiti uwa nile n'ime
afo 1975 ma tinye kwue ufodi ndi
foro afo n'onu ogu ime afo 1981. CNN. COM
Cites siri onwu mmachi mgbere ahia-odu enyi 2mins. 1sec. Ndi o nche-kwa
umu ihe di iche iche nwere no obi utoo banyere onodi nzuko ha nke gbasatara
nche kwa
fauna enwere na Nairobi, Kenya.
Na agbanyegi nrurita uka ndi otu a nwere, ha nile kwekotara ma kpebie mmachi
mgbere ahia odu enyi n'umu atumatu mle nke eweputara iji wee beleta umu usoro
nche kwa gray na minike whales.
N'atughi anya, umu atumatu nile banyere mgbere ahia nke odu enyi ka esespuru
na oge onodi nzuko a. Nde obodo Botwana, Namibia ha na Zimbabwe chetere umu
atumatu nile nke ha turu banyere mgbere ahia odu
enyi. Mana Kenya na India nupuru isi n'umu atumatu ha iweputa onu ogugu enyi
n etiti obodo ato a. 11
11 Page 12 13
12
Vol. II No. 17 (Igbo) CHANGE Radio May/ June, 2000
Obodo mile kwekotara igbu oge wee rume mgbe umu ihe nchoputa ihe banyere
ogbugbu na ahia mgbere nozi chara.
Na otu aka ahu Njikota ka nke mba Britain, United States na Australia dara n'ihi
enweghi uzo abuo n'onu ogugu ato tu inuru okpomoku ozu sharks, whales sharks
ha na white sharks ino na okpuru umu, udidi anu ndi
ana eche -kwa .Umu udi onu ogu ndia kwesiri inwe ezi nche kwa CITES maka itu
ahia mgbere umu azu mmiri. Umu nnupu isi nile n'amuma ndia nile sitere n'urita
uka bu nke achoro imata ma UN Food and
Agricultural Organisation ma o bu CITES ga ahu maka nchikota oru umu azu ndia
ka aghara igbu ha.
Ka anodi Nzuko ha na abia na mmechi, owee anya na enyi mere nke oma n'etiti
umu anu ndi ozo nke ana eche kwa eche kwa
ENN.
Mba Australia ennupula isi ebe mba japan no maka ogbu ogbu nnukwu azu mmiri
nke akporo akum 2mins. 6secs.
Australia ewela iwe banyere akwukwo ozi na ekwu na mba Japan no na atumatu
iweta aka usoro oru nyocha ihe omimi whale n'amuwa ha.
Onye minista gburu gburu bu Robert Hill kwuru na ya mere kujara mgbe ya nuru
umu nta akuko na akoowa na Japan choro ina aga nihu egbu minke whale ma ga kwa
n'ihu ime ka nkea rue udi di anu Bryde na sperm
whale nke North Pacific.
Okwuru na onweghi ihe gosiri ikwuwa aka otoo igbu whale make iyi wee ruo oru
nyocha ihe omimi.
Robert Hill kwuru na odi nnukwu mkpa mba Australia iji oso zijere mba Japan
ozi, igosi na ha amabataghi udi onodi a, ona kwu ka akwisi ogbugbu umu whale
ndia. Australia gbaragba mbo mgbasa nche kwa umu whale
ndia n'onodi Nzuke nke International whaling Commission bu nke iri ise na abuo
enwere na Adelaide, South
Australia site na abali ato wee rue abali isi nke onwa Julai afo a.
Japan bu, obodo kachasinu eri anu whale n'etiti uwa nile. Ebe Omachiri utu
gbere ahia whale dika etu iwu nke etiti uwa siri kwu, mana ha ka na egbu umu
whale ndia n'uzo oru nyocha ihe omimi Sayensi. Nkea butere
igbu ihe dika nari minke whale ise kwa afo n'ime osimmiri Anatartactic nke North
pacific, Umu uru anu ndia
bu erimeri nyere ndi mmadu.
Ndi Japan kwuru na minke whales buru ibu, bu nke na enye umu udidi anu nd
ozo nsogbu idi ndu. Ebe enwere ike igbu puku whale abuo kwa afo na enweghi nsogbu
obula.
CNN. COM NATURE.
Obodo Egypt na thailand kacha nwe ubara mbupu odu enyi. 2mins. 25secs.
N'usoro omenala thailand enwela onu ogugu 1,078 pounds bu odu enyi n'odu
ugbo elu bangkok. Nwoke
nke achoputara na atu mgbere ahia umu odu enyi a na Nzuzo ka atooghepuru. Umu
112 odu enyi a na ada onu ego di otu nari. Puku dollas iri ato na otu ka achoputara
na igbe igwe ato Si Zambia. Ezoro odu enyi ndia
n'ime mkpo okwuite puru iche. Mohammed Tailo si West Afrika bu onye nke achoputara
na atu mgbere ahia Nzuzoa, ka oputara igbara ibu
ya n'odu ugbo euia Ahapuru ya ka okwetereinyefe umu odu enyi nile a n'aka isi
ochichi Thailand. 12
12 Page 13 14
13
Vol. II No. 17 (Igbo) CHANGE Radio May/ June, 2000
Dika usoro iwu isi ochichi mba Thailand siri kwu, onye obula nke turu
mgbere ahia Nzuzo ka aga atooghepu ma oburu na onyefe umu ibu ndi a n'aka gomenti.
Onwebeghi ihe nke ekperiri n'isi umu odu enyi ndia kama
akuko anyi nwetere na ekwu na enwere ike inyefe ya gomenti igbasa ya ka ihe
nkiri ma o bu miebisie ha.
Na otu aka ahu, ndi oru uwe oji nke Egypt kechiri nnukwu ibu odu enyi nke ornu
ego ya kariri nari puku abuo dollas. N' ime onwa maachi iri mkpuru abali abuo
n'itoli ndi otu ulo oru gburu gburu nke Egypt gbara ama
Nkechi odu enyi di iri asa na -asato n'otu ni ulo Nchedo ibu nke obodo Aswan.
Amachiri mgbere ahia odu enyi n'etiti uwa nile ka mgbe me afo 1990. Ndi ulo
oru gburugburu nke mba Egypt na eso iwu machi a na obodo ha, kwuru na ana esi
central Afrikan uzo nzuzo atu mgbere ahia mbutata odu
enyi a na be ha. Ulo oru ministru mere ka amata na onye nke nwe ulo nchedo nmu
ngwa ahia ndia na obodo Aswan na anabaa ibu a ma keesara ya ndi nke na atu mgbere
ahia odu enyi a n'etti mba Egypt.
BBCNEWS/ CNN. CP
Enwetala eresi bu igbaa 1min. 34secs. Ndi otu oru sayensi nke USA
choputala umu akuru agbaru oru nta n'uzu nke nwere ike ibawa nye owuwe ihe
ubi eresi dia iri percent ato n'ise. Agburu eresi ohuu a ka ekpughepuru n'onodi
Nzuko oru nta n'uzu eresi na
phillipines.
Eresi bu otu erimeri zuru oke n'etiti otu uzo n'ime uzo ato nke onu ogugu
uwa nile. Eresi ohuruka eleere anya isi buso aguu agha. O bu ndi sayensi nke
mahadum Washington State na ndi oru nyocha ihe omimi banyere
oru ugbo nke Japan weeputara nkea. Onye isi ndu oru nchoputa a bu okanmuta Maurice
ku kowara na
etinyere agburu oka n'ime eresi nke gunyere agbaru si Pyruvate Orthophosphate
dikinose. Nkea bawa-nyere ume ndu ihe akuku a. Utoo ya gbara oso nke ukwu, ma
okamunta maurice ku mara okwa na nkea ka
bu mbido.
N' imezu nkea anyi ga aru ya nke oma ebeo ga ewe ha afo ato n'ise iwe putara
ya ndi ubi.
Ndi okacha mara nke udo oru etiti gbasatara ihe omimi na ekwu n'onu ogugu nke
umu mmadu na abaghide umu mkpuru akuku ubi karia iri afo ato na ano gara aga.
Ndi oru ugbo kwesiri ina akoputa ubara eresi di 6.7
million tones bu nke amaghi esuchaghi esucha kwa afo. Nkea ka aga eme ejigi
nnukwu obosara ala na mmiri maka nghazi onodi erimeri.
BBC NEWS
Ihe di mkpa
Ndi oru sayensi enyela usoro isi ndu 1min. 33secs. Nkea bu nke
mbu ndi otu oru sayensi na atu akwukwo banyere ihe nile gbasara usoro idi udu
ichoputa etu aga
esi na agwo umu ora di iche -iche. Nturu ugo a ka nwere ike iwe dika ihe noro
otutu oge dika mmeputa ugbo ala.
Umu chromosome iri abuo bu nke ndi otu sayensi tusasiri bu otu uzo puru iche
bu ngwugwu DNA no na mmadu bu umu ozi digasi iche iche kpuru mmadu. Owere ndia
ofo iri imata umu akwukwo ozi di iri nde ato
na ato mejuputara chromosome iri abuo na abuo. Oru a gbara na onwa nari kuru
mari umu ihe eji adi ndu ohuru. 13
13 Page 14 15
14
Vol. II No. 17 (Igbo) CHANGE Radio May/ June, 2000
Ihe kariri umu oria iri ato ka amatara nwere enyen aka chromosome, ndia
gunyere oria mkpuru obi mkpuru aku na ara.
Ihe mba ka ana enyocha na chromosome a buiji umu ozi ndi nke nwetere wee choputa
onia nke onye bu. Ka ama amata umu ihe ndi ozo ka ana ewepute umu ogwu ohuu
ebe ana kwa atu anya mgbanwoe n' umu ogwu.
N'ikpe agwa onye obula dika etu akuru agburu ya siridi.
Nkea bu nke mbu anyi na enweta akwukwo ogugu banyere nkea, ma buru kwa ihu n'anya.
Dokita Francis Collins nke si US National Institute of Health ma buru onye isi
oche Human Genome Projects.
BBC NEWS.
Ka onwa junnu na eru maka udi ndu mmadu 2mins. 1sec.
Nwepute akwukwo mbu gbasatara udi ndu mmadu ga agba na internet n'ime onwa
juunu. Ozi a si n'aka Human Genome Project (HGP) belatara oge mgbe ndi otu etiti
ga ebipute iri percent itolu ihe banyere human
genome.
ozi a putara ihe ka enwe chara umu okwu nghotighie imata Ma ntoosa human gene
o ga bu na efu ma umu
ucho olu oga enye nkwado ozi a.
HGP aghaziela ihe kari ijeri akwukwo ozi abuo n'ime ijeri ato ndi mmadu zibatara
gbasatara human genome. N'ime onwa ano ka ha gafere otu ijeri. Na ezi okwu n'ime
iri afo abuo gara aga, o ga ewe ihe kariri otu afo
ikpokota akwukwo ozi puku iri na buo. Ma ta a oga ewe na ni otu nkeji.
O bu ezi akuko na ana aga osiso ma buru nnukwu ezi akuko di mma, na ndi oru
ihe omimi nazi eji onu ogugu eme nyocha umu onia si n'idi ndu bu mkpuru okwu
Dokita Francis Collins ji okwa Director nke HGP.
N'umu akuko ozo mba United States na Britain jikoro aka weeputa umu okwu mkpebi
ka ndi otu oru sayensi
n'etiti uwa nile nwe ohere ime oru nyocha ihe omimi gbasatara human gene.
Ha kwenyere na Nchoputa ihe banyere idi ndu nke mmadu di nukwu inkpa mgbe
nile, obodo abuo a gara nihu ikwu na enweta umu ozi oma a, n' oru nchikota nmu
human genome stinyere DNA kwesiri idi n'usoro,
ebe umu ihe di iche n'ime ya kwesiri ka ndi sayensi nweta na efu ebe obula.
The Financial Standard Business.
Enwela umu ogwu antibiotic nwere ike igbochi umu oria nke oria mmikpo bugasi.
1min. 26secs.
Otu ogwu antibiotic di onu ala ka aga ekeesara nde mmadu abuo bu ndi Afrika
nwere umu ihe gosiri na ha bu
nje oria mmikpo ma o bu oria mmikpo nihi na onwere ike igbochi umu onia ndi
nke oji nbia ma kwa zoo. kwa ndu.
Unaids na world health organisation na ekwu ka ana anu ogwu mgbochi oyi ngu-ngu
(Pneomonia) akoporo COTRIMXAZOLE) Ndi okacha mara mere ka amata ni okara nuru
ogwu a bu oria mmikpo nwuru ebe ndi
nke bu kwa nje oria mmikpo na anughi ya nwu kwara. Ogwu nwere ike igochi umu
nje nke oyi ngu ugu bu metutere obara, gkwara na usoro mgbari nri. 14
14 Page 15 16
15
Vol. II No. 17 (Igbo) CHANGE Radio May/ June, 2000
Ndi life initiative nwere ego nkwando di otu ndie dolla si n'aka white
House, kwuru na ha nwere ike uzatara obodo iri na ano nke nwere oria mmikpo
a ogwu akpkoro aha. Mana ndi UNAIDS kwukwasini na ogwugwo
ya bu nwa obere oge, ebe ekpebibeghi ihe aghom no n'ime ebe otutu inu ogwu a
nwere ike ime ka nje a gba isi akwara.
Associated Press.
Igwe computa savannah egosila ihe ohuru na
ndu oke ohia mmadu ikwuru chim. 2mins. 11secs. Igwe computa ogbara ohuu
nke nwere ike iga tee aka ma gbanweou mu gburu gburu bu Nsogbu na East
Afrika ma achikota kwa umu oriri ogu bara uru nyere oha na eze nwere nsogbu
iwaghide umu obosara ni aka oru nchikota umu anumanu oke ohia aputala.
Aha ya bu SAVANNAH. Ndi otu kwadoro ya bu U. S Agency for International Development
nke were ha afo iri n'ise imeputa . SAVANNAH bu igwe computa mbu putara ihe
iwaghide umu nsogbu banyere obosara
ala kenya na Tanzania.
Dika Robin Reid onye oru ihe banyere amu ma osisi no oru ha na International
Livestock Research Institute
ILRI Nairobi enweghi ezi ozi mbutere ndi mmadu enweghi ezi mkpebi banyere oga
nihu ha ugbua o bu ndi otu ILRI na eji igwe computa a aru oru.
Robin Reid mere ka amata n' ogwula ma ha nwere ezi ozo nke ihea ga eche ndi
isi ochichi n'ihu iji nweta umu usoro mkpebi uzo na agaghu enwe ihe kariri onodi
okwu ndoro ndoro nke ano n'ime ya.
Umu ebe iyi egwu banyere ebe gomenti na eche kwa na owuwa Anyanwu Afrika gunyere
mbara agum onu isi mkipenye, ogbugbu na anya ukwu ni usoro okwu ndoro ndoro
umu ihe ndia butere iri percent asato ni ise
nbeleta onu agum isi nke enyi ala di na Kenya.
Mana ndi Nkeji SAVANNAH nwere ike ikowaputa nwa obere oge na ogologo oge nke
nkea ga emetute na isu oru ozuzu ehi, ubara agum onu isi na owuwu ulo.
Ka odi ugbua, ILRI ji amuma ozuzu banyere nkea na kenya, Tanzania ha na Uganda
iji gosi umu usoro iwu si aka oru SAVANNA nwere ike iwaghide.
CGIARNEWS.
Oke anwu nwere ike ibute oria cataracts. 1min. 17secs. Ndi otu oru
sanyesi achoputala na anyanwu nwere ike ibute onia cataracts. Nyocha Puku mmadu
abuo nari
ise, iri asato na ano bi na etiti ogbe Sete Nke Franc, na egosi na ndi mmadu
nke anwu mara nke ukwu, na
okpu-kpu onu ogu mmadu n'ime ha nwere ike unwe oria cataracts. Ka nkea adighiekwe
ka ihe gafee, nkea na egbochi anyanwu igafee ugegbe mkpuru onya rue ihe anya.
Echere na oke anwu a ga enye aka imechi
ugegbe makpuru anya.
Obu ezi okwu na enweghi umu ogugu zuru oke maka ibelata umu ihe iyi egwu nke
oria catataracts ga ebute.
Mana onye dibia bekee bu Dokita Delcourt bu kwa onye isi otu oru nyocha ihe
omimi nyere oha na eze okwu. Ndumodu ka ha zere anwu oge ehihie ma kpuru okpu
ha ugegbe nche kwa anwu. Achoputala na oke anwu
a ji nwayo ebu koo ike ya na oge mmadu di na nwata ha na mgbe ahu mere onye
okonye. BBC NEWS ONLINE. 15
15 Page 16 17
16
Vol. II No. 17 (Igbo) CHANGE Radio May/ June, 2000
Aga amalite nleeta anwuru cannabis n'ahu ndi oria. 1min. 26secs.
Isi ochichi nke Britain enyela ohere na ikikere ka amalite nleeta ahu ndi
oria nke mbu banyere anwuru
ike( Canabis) tumadi ndi ahu nwere nsogbu ogwurugwu azu, n' umu ahu mgbu ndi
ozo di iche iche.
O bu ndi ulo oru nsipute umu ogwu nke akporo Glaxo Wellcome Pharmaceutical nke
nwere akwukwo ikikere UK Home Office ga eme oru nyocha ma meputa kwa umu ogwueji
agwo oria a. Oburu na aka oru ha
amita mkpuru oma, o ga bu onye isi ndu n'usoro ogwu nche kwa a, bu nke oga ekeesa
etiti ebe nile n'ime afo
ato. Nani ndi oria nke apiri aka ghoputa ka aga eji umu ogwu a emeputara wee
tukee. Eleere anya onu ogu mmadu abuo ga ekeete oke isonye n'usoro amuma Nleeta
ogwu a n'ime afo abuo nato nke odi m'ihu.
Gomenti n eme ka mata n oburu na nkea adi ire aga akwado mmeghari usoro iwu
meghidere inu ogwu n'uzo na ezighi ezi, maka inabata inu ogwu canabis. Ulo oru
Glaxowellcome leere anya itiye ogwu a nzo mgbere
ahia n'ime afo 2003. BBC NEW ONLINE.
Mba Japan agbati -kwueala usoro amuma enyem aka n'ugwo eji ha. 1min. 38secs.
Mba Japan ebuliea, onodi mgbaghara amuma ugwe eji ha ha site na iri percent
itolu wee rue otu nari percent
nyere umu obodo ndi ahu daara mgbenye. Nkwuputa a putara umu, obo ndi ahu deara
mgbenye. Nkwuputa
a putara ihe umu onwa odi n'ihi tupu Japan amalite nkwado etu onodi nzuko obodo
asato bu akwa akwuru n' umu ulo oru mbo n'ime onwa Julai, Nkea obughi usoro
mba Japan ji akwado mmepe enyem aka n uzo
mgbazine ego.
Mgbaghara ugwo a, kachasi metute iri obodo ano nidahu ji ha nnukwu ugwo. Nchikota
onu ego nke eji ha
n'ugwo d otu ijeri dolla iri ato na abuo bu maka enyem aka ahia mgbere ma o
bu umu ntughanta aka n'soro onu ulo oba ego. Mba Japan adilari na mbu nwe magbahara
otu nani percent nyere usoro mmepe di iche iche.
Tokoyo kwere nkwa inye aka nkwubilete umu ugwo nke eji ulo oba ogo nke etiti
uwa iweta nke ya ibu nari nde abuo dollas. Nkwuputa nkea ihe gbati-kwuru njikere
nke otu onodi nzuko G8 mere n'ime afo gara-aga.
na cologne Germany by ebe obodo ndiahu kachasi bauba kwekoritara inyefe iri
ijeri dolla itdu iji gboo nsogbu
ugwe obodo ndia-ahi dana mgbenye Associated Press.
Otu G-8 nwere nkwekorita n'etiti gburu-gburu 2mins. 4secs. Otu mmadu
asato (G8) nke gunyere United State, Cananda, France, Italy, Japan, Britain,
Germany na Rusia
wetere onodi Nzuko abali abuo iha na mmechi na Western Japan ma kpebie inghazi
isi okwu udoo mmekorit ahu a n'etiti uwa nile ikpo oku nime ofo 2002.
Na agbanyegi isi akwara nke mba United States na Canada banyere oge mmegbiri
ha, ndi otu ministas kwenyekoritara wee na akpoku mba United States ibelata
green house gases iburu iri percent asa. Ubelata
kwu onodi odibu n'ime afo iggo. Mba Europe na Japan ga belata kwu percent asato
na asa ibelata kwu ya ime afo 1990.
Ndi ulo oru ugbo ala na ulo oru nsipite manu ala kachasi ebute umu oriwuru
a, nke green house a, na ekwu na udoo nkwekorita a ga emebiri ha usoro onodi
ahia mgbere ha na usoro okwu aku n'uba ime ulo ma mee kwa
ha imefu oru ego buru ibu n'umo akuru igwe oru ha na usoro oni nta n'uzu.
Ndi otu onu sayensi nkwenyere na nwepu umu carbon dioxide site n'ulo oru nsipute
manu n'umu ihe nchedi 16
16 Page 17 18
17
Vol. II No. 17 (Igbo) CHANGE Radio May/ June, 2000
uche iche no na ekpo umu akummiri igwe eku. Ufodi nwere ihe itu egwu
na nkea nwere ike igbaze pola ice-caps bu nke ga ejuputa ebe nile, ebe okpomoku
chi ekere nwa ebe ndi ozo nwere ike ibute oke unwu di
egwu. Otu UN bu ndi ndi nke kwado oru a ebucala amuma chi ekere uwa ga ori site
na degree abuo wee rue isii ni ime nari otu afo a oburu na akwusighi umu anmuru
nke na esiwe na gree house gas aputa.
Associated Press.
Inyom afrika bu isi okun ikpa oke n'usoro mgbasa ozi 2mins 5secs.
N'etiti mba Afrika ikpa oke meghide Inyom bu iwu ka kwusi ike, mana uyodi
otu na ogbasa ozi igbanwoe nkea n'etiti nkeji wua a.
Ogbe ebe mmghide a kachasi kwinu chim bu mgbago ugwu nke naijria, nabatara
iti nwanyi ihe na obere mkpasa iwe" Na Ethiopia nke na anabatghi ikpe mmanye
nwanyi inwe mekorita ikpe ma oburu nwanyi alu
alu ha na usoro omenala agba ochie nke enyerre nko nwoke inwe umu ngwogwo nil
nke ejiri biri onodi ezi n'ulo.
Na etu osila di nkea, adighu ebupu echi che ndi otu no US na ekwu : Equaility
Now: bu nke mmoere isi onodi oru ha etiti Afrika Nairobi n'ime onwa Eperelu
ma na inye aka ibu agha mgbasa ozi ikpa oke. usoro mgbasa
ozi ha ga emetile ulo oru nnochite onya obodo ni na ano umu iwu ndia ahu tinyere
nwanyi ino n'onodi onye nke abuo. isi okwu ha bi ime ka odoo anya ma ghota kwa
na omela igbe ndi oha na eze maba Afrika kwesiri imata
na Inyan kwensi Nkebara anya.
Usoro onodi mgbasa ozi a chikotara ufodi inyom metiti Afrika no n'isi ochidi
inyere onye otu isi ochichi mba
Uganadan bu Winnie Byanyima. Nwanyi agbara mbo di nkuu ihu na inyo ajadi ndi
ahu ndi be di ha impiri ibu na ezi dika usoro iwu siri kwue nere mgbanwoe n'ime
ndi ha. Obodo Uganda ni otutu obodo ndi ozo enwela
mgabwoe n'ime usoro iwu ochichi megbide a ebe inyom no. Inom nazi enwe ohere
onodi na oche ochichi enwere ulo oru nke na ahu maka anya ndi inyo .
Associated Press.
Amuma na eti ugboro abuo na mba Ethiopia 2mins. 47secs. N'ime afo iri
na ise ghara aga, unwu weere ndu ndi mmadu kariri otu nde na Ethiopa. Ugbua
ihe akuko okpu
na egosiputa onwe ya. Taa ndi oru ahu ike na eche na aguu ga egbu nde mmadu
asato nkea mere eji akpoku ndi isi mba ocha igbata oso enyem oka izoo ndu, ka
onwu mmadu ghara idi ubara.
ka ndi mba Ethiopia na esi n'ime agha weere afo iri na ise aputa ka ha na
abonye na agha ozo. Nke ugbua bu ha na ndi obodo Eritrea. Ndi isi ochuchu obodo
abuo na agwala ndi ha iwusa umu ihe bdi alu na akpasa ha
iwe ma jikota aka onu ibu agha uko erimeri nyere aha na ndi oke unwu ala na
choo ikpara na Ethiopia.
Onye oru nke otu United States Agency for International Development gwara ndi
onu nta akuko umu okwa banyere ihe ndi nke ohugasiri, ka omechara njem nleeta
izuka abuo bia na mmechi. okwuru na ya nwere olike
anya na obodo abuo choro uo n'ime onodi nghotaghie ha iru onodi mma igbo mkpa
umu mmadu nke nke aguu ji aka tumadi na Southern Ethiopia High Parmar na nzghachi
okwu na ekwu n'uze njem odu ngbo mmiri
nke Ertrea bu Assab adighi agba ume ma otu.
Na mbido izuka nke onwa eprelu, Ertirea kwetere ka odu ugbo mmiri nye aka nkesa
umu erimeri, mana ndi mab Ethiopia huru ya dika mmekorita uo agugho. Ndi mba
Ethiopia boro ndi Eritrea ebubo izafus umu torie
erimeri na Assab na mgbe gara aga. 17
17 Page 18 19
18
Vol. II No. 17 (Igbo) CHANGE Radio May/ June, 2000
Onye Director Nke UN World Food Programme bu Judith Lewis gwara onye
oru nta akuko ulo oru BBC na ha na gba mbo etu ha nwere ike isi odu ugbo mmiri
nke Djibuti ha na Somaliland.
Na obodo Gode nari mmadu ano anwoala onwu n'ime onwa mmachi, otiti n'ime ha
bu umuntakiri. Nwanyi nke alu adighi otu nwa ya mere ka amata n'ime onwa abuo
gara aga na ya ji umu ato. Abuo n'ime ha
nwuru n'ime onwa ndi ahu. Nkea bu onodi nsogbu ndia bu nke choro enyem aka igboo
umu ndi agboom afo iri ise gara aga ./
BBC NEWS
Oke ohia nke nche kwa umu anumanu china ga enye ndi ogbo ha si amerika
umu pandas ohuru abuo. 1min. 40secs.
Ndi ulo oru nche kwa umu anumamu nke Amerika no Washington D. C no ugbua
azachasi ogbe ulo nchedo
Panda maka inabata umu panda ohunu nke ga eri mba China abia. Anatu anya pandas
ndia irute Washington D. C ime afo ozo n'chi mmezi ebe obib Pandas a, ghoro
anu nke. Obula ichoro ma gbara akwukwo ikere
mbubata ya. Ndi oru nke ulo nchede umu anu ndia si mba china loogbachi azu
n'ime onwa gara aga ma gosi kwa umu akwukwo nkwekorita ga enye ohene injepu
umu pandas ohuru abuo a. Ekwuru na nkea ga ewe
onuego di nde dolla asato egbazin ezi nche -kwa umu anu a n'ime afo iri. Ozo
kwa bu na the oru sayensi nke
umu anu ndi a ga enwe umu ihe nche kwa panda ndi okonye n'ime oke ohia a. Nwa
obula nke omiri ka ulo nchedo anu etiti ga eche kwa ma oka bu kwa giri isi odidi
nke mba china, N'ime afo 1972, mba china nyere
ndi maba United States Pandas abuo akporo LIn-LIng ha na Hsing -Hsing bu nke
meehara buru Nnukwu anu nke amara amara ni etiti Nchedo umu anu ona omechara
nwou afo iri gara aga.
Washington Post/ Assocaited Press.
Usoro nweta mmiri na nchikota oru ha n'umu iwu ebe ala kporo nku. 1min.
26secs. Otutu ulo oru mmiri nke Jordan na Iran kwadoro onodi nzuko nke etiti
uwa banyere nchikota otutu uru, na
imu na UN ebe ala kporo nku no. Onodi nzuko a hiwere isi na Jordan ebe ihje
kariri oti nari n'iri ano ogu mmadu si iri obodo abuo na asato wee bia, Inyere
ndi nke si mpaghara obdo asato na otu mba etit uwa.
N'izo onodi isi katara ahu nke enwere n'onodi a ihe kariri umu akwukwo ntugharita
uche iri ano na ano ka eweputere leebara anya n'uzo di iche-iche aga eji adikota
aka oru ihe banyere mmiri mgbe odi n'ihu. Enweghi
ezi usoro nci kwa aka oru enweghi ezi udoo mmekorita n'etiti maghara na etiti
mab uwa. Otu a kporo oku ka enwe otu kansul gaa eleeba anya n'ihe gbasatara
uko mmiri ni'etiti ogbe ebe ala kporo nku ebe ndi nile nke
sayere ri onodi nzuko ndia kwukwasiri mkpa odi aha na eze inwe mmiri zuru oke
imee umu ihe di mkpa ha na
maka mmeputa erimeri. Consultative Group on Internaional Agricultural Research
(CGIAR)
Oke akum nkeJapan anwuola 1min. 10secs. Akum di iri abuo n'ise ton
nke no n'ime osimii Japan ka ana eme ka aghota n'onwuru na-agbanyegi mbo nle
nke ejiri zoo ndu ya. Akum a di iri ise na ato feet ogologo ke enwetere na aja
ubom nke oke osi mmiri pacific obodo osuka di atu nari iri abuo n'ise mile.
N'ihi na mmiri tanaghanara ya. Ndi otu oru tinyere ndi nile nkw
gbatara oso enyem aka ha na ndi agbata obi rujiri chi imee ka Akum a baghachi
azu na oke osimmiri. Mgbe ekwuru na Akum a nwuru, otut ndi mmadu amaghi ihe
ozo. Nke ha ge eme karia ibee -akwu ha na ike anya.
Otu onye okachamara nke ulo oru ubi n'umu oke ohia dooro anya nke oma bu Tomi
o miyashita kwuru n'o
bu ihe nwute ihu Akum na ehi aja ubom bu nke gosiri na ogaghiere uzo ya. Koyodo
News Agency/ Associated Press. 18
18 Page 19 20
19
Vol. II No. 17 (Igbo) CHANGE Radio May/ June, 2000
Ubara gene bu nsogbu oria obi. 1min. 11secs. Ndi nile nke na
ese anwuru bu gene nke ekwuru nwere mmekoo jha na umu oria isee anwuru nwere
oria
mkpuru obi okpukpu abuo karia ndiabu na enweghi udo Gene a. Nkea sitere n; oru
ije omimi nso nso a gbara n'ime eperelu nke Artheroscterosis
Ndi nile nke na enweghi nsogh\ bu gene a GSTTI nwere iri percent isii nsogbu
onia obi, ebe ndi nke na esee anwuru nwere ya kachasi nwe nsogbu onia obi di
otu nari, iri perecent asato.
Ndi otu oru nyocha ihe omimi ahuru gene a n'alu di ano n'ime ise di otupuku
nan abuo na iri itotu. GSTTI gene ka eleere anya muena udoo njiko nghota eti
alu mmadu siri eji chemical nke ahuru n'alu ndi na esee
anwuru anu oru. Ihe ozo nke ekwu kwara banyere oria ndi nile nke na eseee anwuru
na enwe bu oria mkpuru aki n'akpa mamiri mmadu .
CNN. COM.
Enwela mgbata oso enyen aka banyere ugwu maba tanzania ji eji. 51secs.
Nnukwu otu na ahu maka mmefu onu ego nke etiti mba uwa ha na ulo oba ego
nke etiti mba uwa ekwuputeela
mgbata oso enyen aka nyere mab Tanzania n'ugwo ha ji. Nchikota onu ego enyem
aka di Ijeri dola abuo.
Ndi ulo oba ego nke etit mba uwa ga enye onu ego kariri otu ijeri dola site
n'aka ndi otu oru nkwado mmepe etiti uwa. Ndi nke foro afo ga ese uzo-ndi ozo
di iche iche na uzo onodi abuo ndi ozo.
Nchiketa onu efo nke mab Tanzania ji n'ugwo kariri ijeri ano n'uma ise dollas.
BCC NEWS
Bill Gate enyela iri nde ise na asa dolla maka ibu agha oria mmikpo 1min.
28secs. Onye isi oche onodi ulo oru nke microsoft, bu Bill Gates ekwela
nkwa onu ego di iri nde ise na asa dolla
m'me afo ise odi n'ihu maka iji wee cheekwa umuntoroba nke mba Afrika n'onia
mmikpo. Ego enyen aka onuy ego isi n'aka Bill ga melisa Foundation puta, bu
onu ego nke kacha n'etiti unmutorobia.
O bu umutorobia kachasi ebu onia mmikpo a n'etiti uwa nile. Ndi otu UN gbasatara
agum oru (UNFPA) ga emefu ego iriye umu ntrobia ozuzu banyere muta onia mmikpo
n'etiti ulo akwukwo ebe umu mgbasi ozi bu
maka umutrobia. Ndi otu UN aghoputala oodo ndia bu Bitswana, Ghana uganda na
Tanzania nihi ngekere usoro ndurondoro ochichi iwaghide mbuso agha oria mmikpo.
Tanzania ga enwea nde dolla iri na isii n'uma ise uganda nde dola iri na ise
n'uma ato, Ghana nde dolla iri na ano na Botswana nde dolla asa ni uma asa.
Ego ndi oke foro afo ga agachi oru, UNFPA na otu abuo bu ndi
nkiti bu the programme for Appropriate Technolog in Health and Pathfinder Internationa.
BBC NEW.
Cocoa nke naijiria agachi abu mgbere ahia maba ofesi odi nsoa 42secs. Ndi
nile nke na tu ahia mgbere cocoa na obodo anyi bu Naijiria, agaghi newe ike
irepu ahia ha na mba ofori
nso nosa, Nkea siter na nnupu isi Naijiria ingbanwo, iji akpa hydor carbon free
bags agba ahia ha oge ugbua. Umu okap a bu nke anabatara n'etiti mba uwa eji
ebu ahia cocoa n'etiti obodo nile. Ndi ahia mgbene cocoa
na eji jute bags bu nke ndi otu etiti mba uwa machiri ka mgbe afo gara aga.
THE PUNCH. 19
19 Page 20 21
20
Vol. II No. 17 (Igbo) CHANGE Radio May/ June, 2000
Taiwan na egosiputa ala ozize n'etiti usoro ahu ike nke etiti mba
uwa. 1min. 2secs. Mba Taiwan adilarin na Njikere igosiputa Nji Nji ala ozize
nke kpoturunu n'ime onwa itohu nke afo gara aga
ka ona choo isonye etu usoro ahu ike nke etit mba uwa (WHO) otu onye oru nke
France Presse kumu na ihe nile akurula onu iji 7.6 richter scate ala ozize dika
ihe mgba-kwasi ukwu isonye na WHO. Ala ozize a bu nke
kachasinu gbaa na puku ajoa gburu Puku mmadu abuo na nari amo. Puku mmadu iri
na na otu meruru ahu ebe otu na pukue enweghi ulo obibi.
Ndi otu United Nation agbataghi oso enyen aka na ike iri awa abuo na ano ka
asa ozize a kpachiri Taiwan iriwe enye aka WHO , otu nke metulene UN emes\ zghi
ii nde madu abuo na abuo mma n'etiti obodo a, nke
bu oru mmiri okwu onye oni a.
Taiwan bu obodo a, keewara n'ime obodo china bu nke ana eche ulooghachi azu
ka otu WHO chupuru n'ime
afo 1972 otu afo ka Beijing naira Taipei oche n'onodi Nzuko nke United Nations.
AFP.
Iri mmadu abuo nwuru na mba madagascar n'ihi oke ifufe ogba gburugburu
50secs.
Nnukwu oke ifufe Hudah ogburu iri mmadu abuo, ebe NjiNji ya metutene nar
Puku mmadu ato na North East madagesear, dika National Rescue Council (CNS)
siri deeputa. Onu ogugua sitene na Njem nleeta Nke ndi
isi ochichi obodo na ndi. Oru nke UN Kpoturu, ebe nile Nke oke onukuiru ifufe
ogba gburugburu bia kwutere n'ime onwa ano mkpumu obuli abuo nke afo 2000.
Onweghi ulo ma o u obibi nke ajoo ikuku a emebighi dika Adama Guido siri kwue
si na ngalaba United Nations Development Programme ka okpotun Antalaha bu isi
obodo Vanilla Akadasgascar n'etiti uwa ile
Otu undp ga ekesa ego igboo ubiana na Naijiria 1min. 11secs. Otu United
Nations ga ehinwe otu nkwado ego mkpochapu ubiam yi kpochapu ubiam ni etiti
obodo Naijiria.
O bu onye nnochite anya aha otua na Naijiria bu okamumta mkaya ka kuenda ni
onodi nzuko otu azuma ahia na uhu nta ego nke di n'etiti Naijira ha na Britain
hiwere isi na Legos ka okwuputere Nkea.
Mbu na uche ego a bu ikwado kwa umu ihe ndi ahu amalitene bu nke ego n'biam
enweghi maka inye aka ime obodo isi n'ubiam puo.
Onu ego a ga kwara ndi nkiti ma o bu otu ulo oru abula mmejuputa umu aka oru
ndi alu nwene ndi okacha mara iruru onu ahu n'isi. ozo kwa ya bu na ga enye
aka inwe ntu kwasi obi ebe aka oru ndi otu UNDP no
igbata oso enye m igboo mkpa ma hu kwa maka nkwado odi mma nke umu mmadu. THE
GUARDIAN.
Inyom Spain emela ihe akuko okpu 53secs. Akpono Luisa Fernanda ha na
Esperanza Aguine dika ndi speaker nke otu udo Nzuko omebe iwu ukwu na
nke nta na mba Spain na abali aso nke onwa ano ike afo a. Nkea tinyere mba spain
ibu ndi nke ise n'etiti mba uwa dum bu obodo Inyom no n'isi ugbo oke otu. Obodo
ndi ozo bu south Afrika, Bermuda, Belize na
Jamaica dika etu Interparliamentary Union siri kwue. 20
20 Page 21 22
21
Vol. II No. 17 (Igbo) CHANGE Radio May/ June, 2000
Na Spain nke bu nke mbu nwabnyi na bu onye speakeer n'etiti nari ato
iri ano itolu congress of Deputies, obu ezi okwu na Esperanza Aquire no n'isi
oche sinate ka mgbe onwa abuo nkw ime afo 1999.
THE PUNCH
Idi na njikere ma o bu adighi : Umuntrobia N aijiria enwela olu n'igwe
redio. 2mins. 42secs.
Communicating for change bu ndi mbiputa umu akwukwo change Radio enwela
agbam onya egwuregwu
Redion no na usoro banyere umuntrobia agba ohuu nke kporo Ready or Not. usoro
egwuregwu a malitene iga n'ikuku na abali nke onwa onwa ano n'afo a n'etiti
ulo oru Redio nile nke di ni etiti ala anyi di n'etiti aka
anyi.
Ready or Not na eyosi umu ihe meturere umuntrobia Naijiria di afo iri na ano
wee rue iri afo abuo n'itolu na
etu siri hu mmepe obodo anyi bu Naijiria n'udidi ya usoro ihe mmemea, leebara
anaya na nsogbu na mkpebi ya onodi anam acho oru muta gburu gburu ahu ike inyere
usoro ochichi onye kwue uche ya ha na exzigbo
ochichi. Umu ihe nile ndia ka umumtrobia Naijiria si awaghide ya kwa ubochi.
Isi okwu Ready or Not ga di nnukum mkpa mgba-kwasi ukwu umuntrobia urutu uka
ha na ibe ha, inuru
mkpesa ha, ma hu kwa akpa uche ha n'usoro ihe di mma ebe Naijiria no bu oni
mmiri okwu sandra Obiago, onye isi oche C. F. C ogara nihu ime ka amata na ihe
egwuregwu a jiri di iche bu n'obu umumtrobia na agwa
umu ntrobia ibe ja okwu n'usoro egwuregwu otutu ndi nile nke so na egwuregwu
a man edee kwa ya bu umutrobia uburu ha na siri oku di iri afo abuo na asato.
Ready or Not bu ezi aka onu oti onu nyocha ihe omimi nke gunyere uruta uka
otu ir abuo di iche iche emene n'etiti obodo anyi. Ha nwe kwara agbako onodi
nwere nkwado otu umutrobia iri na otu si ebe di iche iche
tukotara isi onu gbasatara onodi obodo Niajiria dika ihe siri kwuru ha na oya
nihu ya.
Ka echi egwuregwu a, na enwe ihe nrita dika ezi akpa uche egwuregwu kowata maka
ihe ndi na emegasi na
etiti oh na eze ha na ihu abuo ya. Ma nkea kariri umu ihe ndia, ebe ohapuru
oha na eze inwe olilee anya ma nye ntuzi aka oga n'ihu obodo choro yi oso emmepe.
CFC.
Ochichi onye kwue uche ya enwela mbuli elu na mba Senegal 1min. 17secs.
Ihe kariri iri percent isii turu vootu nghoputa Abdoulaye wade i bu onye
isi obodo senegal n'ime onwa maachi.
Nkea otu uzo ihe gbara okpuru kpu maka ochichi onye kwue uche ya himere isi
n'etiti nkeji Afrika. O bu ezi okwu na mba Senegal nwere ochichi usoro ndoro
ndoro di otutu mana ona ahu obodo a dika ihe yiri chichi
onye kwue uche ya, ni ihi enweghi usoro nghoputa ndi ochichi ka mgbe ime afo
1960 mana enwe magbanwoe is ochichi.
N'iri abali abuo Nke onwa Maachi, Abdou Diouf nabatara mmeri ya n'aka Abdulaye
Wade, nwa amadu a bu one nke ato n'etiti mba Afrika nyefene ochichi n'ime iri
ano.
Ka mgbe Abduolaya Wade turu ugo mmeri, okwere nkwa ihi na mba Senegal nosiri
ike na usoro ochichi onye kwu uche ya igba mgborogwu. N'ihu nkea obudatara afo
onye isi obodo isi na afo asa rue ise, ma mee kwa
ya iburu ugbaro abuo. The Economist. 21
21 Page 22 23
22
Vol. II No. 17 (Igbo) CHANGE Radio May/ June, 2000
Oke nwere onwe n'ime etiti Afrika 1min. 42secs. Dika akwukwo
Afrika Research Bulletin siri deeputa ndi ot oke nke onwe na atu uche ihu na
oke nwere gbara
mgborogwu n'etiti mba Afrika.
N'ime onwa Novemba gara aga na kigali Rwanda otu ACHPR putara African Commission
of Human and Peoples Rights) nwerre onodi Nzuk ka nke iri abuo n'isi biara na
mmechi ha weeputara okpuru-kpu okwu iri
abuo ni isi na ekwutoo megbu obodo ndi agha na ichi nwere umu nsogbu. Ufodi
umu mmeghide a bu
akwuwaghu aka otoo n'usoro ikpe ziri -ezi, ukpochi ndi mmadu n'ilo mkporo mbughari
onodi obibi ndu nke umu mmadu ha na inara ndi mmadu oke nwere onwe ha tumadi
ebe Inyon umuntakiri na ndi okonye no. Age
eziza ndi otu ndi nke ga eme nchoputa na obodo Burundi, Djibonti, Kenya, ha
na Sierra Leone. Mpe mpe akwukwo banyere nwere onwe nke inyon n'usoro ACHPR
ka aga esi ga n'isi ulo oru ezumezu oti O. A. U ma
rio ha mlie oru mmejuputa
Enmene onodi Nzuko nke iri abuo na aasa banyere ACHPR na Alba algeria site na
onwa eperelu mkpuru iri abali abuo na asa wee rue abali iri na otu nke onwa
mee 2000. Atumatu itimnanya banyere nkwado Afrika
Court on Human Rights enwela nkwado onye Prince Minister Rwanda bu ebe akacha
nwe mmeghide n'ime afo 1994.
The Courier
Ka Beijing na eru tinyere ise 1min. 34secs. Beijing tinyere ise bu
onodi puru iche bu nnukwu mkpoko inyam akporo " inyom 2000: Gender equality
development and peace for the twenty first century)". Aga enwe onodi nkea na
abali ise wee rue itolu nke
onwa ajuunu n'isi who oru UN New York.
Ndi otu UN noro onodi puru iche ga eleebagham anya, zeezi imata aga ri ihu
nkw mitara mkpuru ona imezuputa Nairobi Forward Looking Strategies for the Advancement
of Women anabatara n'ime afo 1985
n'onodi usoro Beijing Platform for Action bu nke anabarara na forth world Conference
o Women n'ime afo
1995.
Onodi nke otua ga akpa ububo nke eleebu anya n'umu atumatu oga n'ihu n'onu
nke afo 2000 ma gaa wa. Onodi nke ga pu iche na abughi udi onodi nzuko Beiging
nabatara ndi nile nke si mab di iche iche n'etiti uwa
dum nyere obodo mere nkwado ya. Aga enwe nzuko ha n'isi ulo oni UN New York
ebe apiri aka ghoo ndi
otu obodo ndi ahu, no n'ime ya ndi otu nke so n'ime mpghara otu okwu aku n'uba
otu ndi oru nke Un bu ndi okacha mara, na otu ndi nkiti ha na otu nke etiti
mba uwa muene nkwado gomentiu.
WOMEN WATCH
Kedu ihe ojiri buru beijing tinyere 1min. 16secs.
Aman okwa Beijing ba onodi usoro oru ya ka agbasoro na nnukwu nzuko nke
ano etiti uwa ndia inyom n'ime afo 1995. Onodi usoro oru ya gosiputara njikene
ohun nke etiti banyere iu otu mmepe udo nyere inyom ebe
nile. Ewuru nkea, a njikene emere na oge United Nations decade for women malite
na afo 1976 rue 1985. Umu ihe ndi ozo nke ekwekoritara bu onodi nzuko Nairobi
ha na ndi nke achighariru na nzuko etiti United
nations ime afo 1990s.
Usoro onodi a kwara mbu n'uche ma kwaputa kwa umu oru nke gomenti ga oru, ndi
otu mba uwa, ndi nkiti tinyere otu nwene onwe. 22
22 Page 23 24
23
Vol. II No. 17 (Igbo) CHANGE Radio May/ June, 2000
ka afo ise gaa-chara mak Bieging, ori onodi a puru iche ga enye ohere
ndi nile itugharita uche ha. ha ga akwado kwa umu Njikere ohuru ma buputa omuma
ohuru. Ha leeghan anuya n'umu nsogbu nile ezutere ha
na umu ihe oma nile neke ha jiri mejuputa amuma nsoro onodi oru ndia. WOMEN
WATCH
Onodi isi ochichi obula no na iza umu ajuju 1min. 37secs.
N'ikwado umu onodi nzuko a puru iche anabatala umu aziza di iche iche na
UN si n'ata otu nari iri ano na ano obodo umu ajuju isi ochichi obula imejuputa
amuma Beijing Platform for Action. Umu ojuju ndia emere etu
agha esi enweta umu ozi n'aka gomenti bu ike aga eleebaghari anya ma chikola
kwa ebe oburu ibu bu nke aga eweeputa nannukwu ogbako nke akporo Beijing plus
frie.
Umu auju ndia uzo ato. Nke mbu aga akpo aku oku ka ndi nile nyere osisa, koowa
na nwa nke nke umu ihe ndi nile nke n'umu ihe immejiputa nile nke bu nchoputa
ha imejuputa usoro onodi onu a. Nke abuo aga eleeba
anya n'umu ihe ma adaba kwara n'usoro ejiri ngbazie ya na umu oru ego nke amawaputara
dika eriri kwekorita. Nke ato ga eleeba anya n'usoro mmejuputa uzo ihe iri na
abuo di iche di mkpa ekpebiri n'usoro
onodi oru a. Enwere ngalaba nchi inyom nke ezipuru izipu umu ajuju ndia n'ime
onwa okutoba afo 1999 na
abali mbu nke onwa mee 2000, otu nari, iri ano na ano obodo di iche iche tinyere
mmadu abuo ga no ihu ka ihe si aga ga asa umu aguju ndia ajuru.
DAW
Aghoputala onye isi oche n'eiti otu nkwado ohuru 1min. 10secs.
Na iri abali abuo nke onwa eperelu 2000 ka ndi nkwado onodi Nzuko puru iche
ghoputara nwalada Chirstine kapalata nke mba Tanzania ibu onye isi oche. Onye
onichiri bu nwaad. Roselyne Odera si mba Kenya iru oru
onye isi oche a site na iri abali abuo na asa nke onria Juunu afo 1999. Nwa
-ada Aicha Afifi si Morocco ka ndi otu Afika ghoputara dike onye osoje onye
isi oche bu onodi nwa ada kapatla hapuru.
Ma etu osila di aghoputala otu Beijing plus five NGO Host Committee ichikota
ma nghazi umu otu onwere onwe a na New York n'uzo nghanta ngha ha na onodi azuko
na puru iche. Ndi otu nkwando onodi nzuko a
ga kwa enyere ndi otu nwere onwe maka ntiriye aka na mgbata akwukwo visas. ONye
obula nke nwere mmasi kporu nwa ada Promita Sengupta na email Psbeijng @ earthlink.
nnet.
DAW
Ngalaba Umutakiri
Kedu etu zebra siri nwe akara ahu ya? 2mins. 43secs. Otu ubochi,
otutu oge gara aga enwere otu nnukwu Adaka buru ibu ma na tu ujoo si na elu
osisi wee gbadata
ibi na ikpere mmiri umfolozi. Ebe ka ojiri mere ebe obibi ma gwa umu anumanu
ndi ozo na obosara ala nile a gbara ya gburu-gburu bu bu nke ya, naha agaglu
eji na mmri eme ihe obula. Nani ya ga na anu mmiri a. Na
onwere otu anu wke liri Obi zgiraghaelu Adaka Okwu. Wkea bu otu nwantrobia ani
akporo Zebra Slallion Dude
Na mgbe ochie Zebra di noo ocha dika Fabled Uncorn. Ugbua Dube Katara Obi itu
aka mgba ebe Adaka no na mgbaa. Adaka bu Odogwu turu ugo mmeri Oka mgbaa, Kiretere-ekwete.
Oma ihe nile banyere usoro
mgbaa.
Omere ka amata na onye nke mmeriri na mgbaa ka aga achupu chiujere Obosara ala
ikpa kopje ma agafee 23
23 Page 24 25
24
Vol. II No. 17 (Igbo) CHANGE Radio May/ June, 2000
osimmin. Owere gira zebra ka Obia na Ogba mgba ututu echi ya. Mgbaa
siri ike ma di egiru. Anu abuo a gosiputara ike di egwu site na echii-ihe nke
Chukwu jiri kwa ha nka.
Dube ji heores na eze ya di nko wee ino ogu a. Adaka ji faugs na idi nkaa wee
bue agha a. Emesia Adaka akaria nwa Dube ike by wke tunyere n'ogbo nki oku nke
Adaka Oku a wee reepia akpukpa
ahu zebra ha na ahu ocha ya. Nnukwu ahu oku mgbua nye-kwuru ya ike, bu uke ojiri
feefie Adaka Oburu nke kopje na ofe mmiri. Adaka daara-ada daara uda wke meere
obobo azu ya jiri diri mbada +mba rue ubochi
taa.
Mama Dube nwe kwara akara nkee n'ime udu ya. Oku nke si oke oku Adaka nyere
ya umu akara ofi na elu akpu kpa ahu ocha ya. Mana n'ikpe azu zebra meriri na
okwe mgba ahu nke merenu site n'ubochi ahu wee
rue ubochi taa umuu amunamu ndia nazi aru mmiri a na efu.
Ka ,mgbe ahu zebra niri umu akara nsia a nganga ebe achujere adaka n'ala okwuta
kopjes, zebra na ana n'elu
na ejee ma na abata na mmiri etu osiri mmasi ya. When the hippo was hairy.
Umu Okwu Ncheta Ikpe Azu
Umu okwu echeta echeta na gburugburu na mmepe nwoke enweghi ike ihapu
ihe obula bu
chi ekere uwa na ndu nari. Olwen Frost
Fiteen year old from Barabdos
Mbge anya na eche kwa umu ihe okpo ohuru ka anyi che -kwa ihe okpu nke ochie.
Victor Hugo French dramist and novelist
1802 -1885 Ndu nile dika ahihia ebe nturu ugo nke nwoke bu ifuru ahihia
The Bible
I peter 1: 24-25
Ichoo ikapu otu ihe kwuru onwe ya, ihu na ya n'umu ihe ndi ozo kwu. John
Muir
Obu onye oru nche kwa umu ihe
malitere usoro ogbe nleeta US, 1838 -1914
Kedu uru ulo obib baara oburu na rikeji uw ebughi ya. Henry David Theorau
writer and social critic, 1817 -1862 24
24 Page 25
25
Vol. II No. 17 (Igbo) CHANGE Radio May/ June, 2000
Odiri oru sayensi igbasa nghota umu ihe achoro na adighi ri etiti ndu
ebe nile ma o bu oha na eze mana nke a di n' eiti agaranya ma o bu mgbon ye
chere nwoke n'ihu
Tom Lovejoy Former WWF -US. Vice President
for science.
Usoro onodi anyi nwetere iche kwa ndu elu uwa, amaliteela chee anyi n'ihu nke
gosiri
na aga mgbanwoe echi che ozo na ndu mmadu. Lewis Thomas
Writer, the lives of a cell 25
© 2002 Communicating for Change. All Rights Reserved
Developed by George Mbuagbaw