Document Body Page Navigation Panel
IKPE ZIRI EZI
Uws Niile Kwesiri Inwe Nchekwa Maka Oke Ruru Onye 13mins. 6
Dika Otu Human Right Watch Siri Kwuo, Onodu nsogbu enwere maka
Oke ruru onye obula n'uwa dum noo ugbua Kariri ihe ulooru di iche iche
n'uwa nwere ike ilebara anya.
AHUIKE
Otu Mba Uwa Mere Emume ncheta Ubochi oria AIDS N'agbanyeghi 7mins. 8
N'oria Ahu Na-abawa-nye N'ike-N'ike.
Umu Nwoke ga-agbanwerila etu ha si eme mmekorita ha na ndi' nwayi ma
oburu
na-achoro ikwusi mfesa oria AIDS n'uwa. Nke a bu ido aka na nti nke otu United
Nations doro mgbe o na-atu ntuala ncheta ubocchi AIDS n'uwa dum.
Iluso Oria AIDS Ogu N'Afrika 8mins. 13secs. 10
Atulere mkpa o di ibuso oria AIDS Agha n'ogbako Afrika Development Forum
2000 site na nkwalite ndi niile oru a di n'aka n'ogo n'ime mba na uwa dum.
Ndi Ndu Mba Afrika Ekweghachiele Nkwa iluso Oria AIDS Ogu 11mins. 9
Ndi ndu Mba Afrika di njikere iluso nje na-ebute oria AIDS na AIDS Ogu
n'ogbako agba nke abuo Afrikan Development Forum mere n'Addis Ababa.
Gburu-gburu Ebe Obibi
IRU UNYI
Zimbabwe Etiele iwu Megide Iru Unyi 4mins. 17secs. 3
Mkpebi Zimbabwe mere i ji taa ndi niile nwee ugboala n'akwo ahuru oku
nha malite n'onwa Jenuwari 2001 nwere ezi nkwado nke ohaneze.
Mkparita Uka Maka Ajoo Mmiri Ogwu Abiala Na Ngwucha Na 8mins. 5
South Afrika
Ogbako agba nke ise UN noro kparita Uka i ji nwee ohere tie iwu megide
ma obu gbochie kpam-kpam mmeputa na i ji mmiri ogwu aruputa ihe etu
o ga emekuta ndu umu mmadu kpom kwem abiala na ngwucha na
Johannesburg n'ime onwa Dizemba.
NCHEKWA OKE-OHIA
Umu Anu Ulo Abuo Di Iche-Iche N'efunari Uwa kwa Izu Uka Obula 10mins. 4
Dika Otu Mba Uwa n'ahu maka erimeri na oru ubi siri kwuo, umu anu ulo
abuo di iche-iche bara ezigbo uru n'ala n'iyi n'uwa kwa izu uka obula.
Odachi Mebiri Akuko Nchoputa 8mins. 7
Achoputara otu azu gbara Nari-nde afo ano n'akuku osimiri St. Lucia di
n'a
South Afrika n'ime obodo Kwazulu-Natal, ka ma, otutu ndu mmadu atufuru
mebiri nchoputa ahu. 1
1 Page 2 3
Vol. 11 No. 24 (Igbo) CHANGE Radio January, 2001
ETU UBOCHI DI
Ekwehi-ekwe Daputara N'ogbako Emere Maka Mgbanwe 6mins. 30secs. 5
Onodu Ubochi.
Mkparita Uka emere maka mgbanwe onodu ubochi na Hague kuru afo
n'ala na ngwucha nzuko were izu-uka abuo, n'ihi na, ndi Minista na ndi
onochi anya abodo ha juru inabata usoro aga eji mee ka Kyoto protocol ruo oru.
Ebum N'uche Onye
OCHICHI ONYE KWO UCHE YA NA EZI OCHICHI
Aguu Usoro Ochichi Onye Kwuo Uche ya N'Agu Afrika 13mins. 11
Odee akwukwo ukwu Otu Mba Uwa, Kofi Annan kwuputara ebum n'uche ya
gbasara usoro ochichi onye kwuo uche ya di ka obodo ya na-eme emume nhoputa
ndi ochichi n'usoro a.
Nkwekorita
Oria Ebola Gburu otu Nari mmadu na iri Mmadu Isii N'Uganda 4mins.
5secs. 12
Onuogugu ndi mmadu oria ojoo a bu Ebola ji eruole, Nari ano ebe otu nari
na
iri mmadu isii nwere oria-a anwula n'Uganda.
NDI INYOM NA UMUNTOROBIA
Umu Agbobia Awagidele Mbo I ji Kwusi ibi Nwanyi Ugwu 2mins. 8secs. 13
Umuntakiri ndi nwanyi Kenya abuo e nwetata ikike site n'aka ulo ikpe
i ji
kwusi nna ha imanye ha ka ebie ha ugwu.
BowYouMust: OkuAkporoOzoiji tinye Okwu N'oru 5mins 13 Mbo maka iha
nhatanha na-etiti ndi nwoke na ndi nwanyi bu ihe atulere JanPronk, onyeisiOcheogbakoahumaburukwaMinistaorugburugburuebeobibidin'akanambaNetherlandssirina,
" Obuokeihenwuteikowanandindun'okwundorondoroochichienweghiikeituputausoroagaejiruoorumakambenataikukuojooanaekuputaokachasiebendimmadunwerennukwuolilianya.
saraetuodi, kaecheren'odighikwaozoweeruomgbeachoputaraazunwuruanwun'imeoshokoloejiegbuazun'ofeEastLondon,
SouthAfrikan'afo1939.
ionsEconomicCommissionforAfrikahaziriogbakoahu. NdibiarayakpebirimbusoHIVnaAIDSaghasiten'oguguisihanwetagoromakaoruha.
Ohaobododiiche-diNwanyiUgwu 2mins. 8 secs. UmuagboontakiriabuosiKenya,
enwetalaakwukwoikiken'akauloikpeIjikwusinnahaimanyehakahagaabieugwu.
O d o g h i K e t u a n y a n a o u d i o n y i n y e a h u . O c h o r o
i j u n k e a . M a m a o b e 2
2 Page 3 4
Vol. 11 No. 24 (Igbo) CHANGE Radio January, 2001
Zimbabwe Ehiwele Iwu Megide iru unyi 4mins. 17 secs.
"Obu akuko di ebube karichaa nke m nuru n'ime afo niile a eji agba mbo ime
ka ndi mmadu mata ihe gbasara mmeto gbungburu obibi" Emmanuel Koro, Onye amara
nke oma maka inyentuzi aka n'oru
gburugburu obibi, kwuru maka mkpebi ochichi mba Zimbabwe mere i ji taa ndi
nwere ugboala na emeto onodu ikuku ndu ndi mmadu na-ekuru malite n'onwa Jenuwari
2001. O so n'obere otu ndi
gbarala mbo otutu afo ikuziri ohaneze ihe gbasara mmebi onodu ebe obibi, manye
ndi ochichi ka ha
lebara nsogbu ahu ndi isi were dika ihe ana ahukari na mba ozo anya hara ichu
ha ura.
Zimbabwe enweghi iwu na-echekwa onodu gburugburu ebe obibi ya ruo afo olemole
gara aga, ma ruo ugbua iwu a ezughi ezu nke na, O na-ara ahu mmejuputa n'ihi
ihe mgbagwoju anya di n'ime iwu
ndi ahu. Umu otu ndi ahu na-ebuso mmeto gburugburu agha kwenyere na mbo obula
govumenti gbara maka mbenata mmebi gburugburu obibi, dika utuisi ohuru maka
ugboala, bu iheoma ekwesiri
ikpo oriri maka ya. Minista okwu ego di n'aka bu, Simba Makoni tinyere utuisi
a n'ime usoro mkpata na mmefu ego O weputara n'onwa Novemba dika atumatu e ji
agbasa akuko ahu ebe ohaneze
noo i ji nye aka benata iru unyi, nke kacha nke, imee ka ndi mmadu mata mkpa
ido gburugburu ocha
di.
Nke a bu ime ihe di mma n'uzo kwesiri – ekwesi, ka ma, nha ana ata ndi dara
iwu a ebughi ibu etu O ga eme ndi mmadu ka ha hara imeto ebe obibi etu omasiri
ha, bu ihe Koro onye ntuzi aka oru
nchekwa gburugburu n'ulo oru Afrika Resources Trust kwuru.
"Ihe anyi choro bu, usoro gbara mgborogwu ga – ejikota usoro mmuta na nke omenala
banyere okwu gburugburu. Anyi choro ichikota atumatu niile gbasara nchekwa gburugburu
ebe obibi n'ime
ihe niile umu mmadu na – eme kwa ubochi", ka o kwuru.
Ihe omumu nke United Nations mere na nso nso a choputara n'ikuku di na Harare
isi ochichi obodo Zimbabwe adighi mma mmadu ikuba n'imi, O bu ahuru oku nke
onu ogugu ugboala di n'isi obodo
ahu ruru, Nari puku ano na-ekuputa kwa ubochi kpatara nke a. Ndi mgbasa Ozioma
maka gburugburu ebe obibi si na, ugboala kachasi buru uzo esi emeto ikuku ndu
n'ime mba ahu, nke soje ya wee buru
aka oru nke ulo oru mmeputa ngwa ahia di iche –iche na okpomoku ana ekupu n'ume.
Pan Afrikan Ne ws Agency.
Akpoputala Aha Ndi Ritere Oke N'onyinye EU NA – Enye 3mins. 9secs. Ndi
Oru Nta Akuko
Otu International Federation of Journalists akpoputala aha mmadu niile meriri
maka nturu ugo nke European Commission ji aha Lorenzo Natali hiwe maka ndi nta
akuko. Onyinye a akporo Natali
prize bu nke eji aha enye burula komishona oru mmepe na ndota oke ruru mmadu,
nwuru anwu wee hiwe. Ana enye ndi nta akuko na-ako maka ochichi onye kwuo uche
ya na oke ruru mmadu dika uzo
di oke mkpa esi enwe mmepe onyinye – a kwa afo.
N'afo – a, uzo puku Euro iri maka ndi gbara onye mbu – otu maka ndi nta akuko
si European Union, nke ozo maka ndi nta akuko si South-ka ekerele mmadu ano
bu akwaa akwuru. Ndi meriri n'ogo
mba na emepe emepe n'uwa bu, Atiya Achak Ulwisut nke Thailand's. The Nation
and Fariah Razak Haroon, na-aru n'ulo oru Pakistan's Dawn Magazine dika onye
noro onwe ya. Marco Bello na
Paolo Moiola na-edere Itay's Mondo e Missione na Astrid Prange, onye noo nke
aka ya n'oru nta akuko nke ulooru Deutsches Allgemcines Sonntagsblatt gbara
onye mbu n'ogo European Union.
"Ihe ndia gosiputara n'igbasi mbo ike na usoro aka oru nta akuko, n'aru oru
di mkpa i ji mee ka
amata n'ochicho oke ruru mmadu n'uzo ziriezi na –emekuta ndu ndi mmadu", nke
a bu ihe Aidan 3
3 Page 4 5
Vol. 11 No. 24 (Igbo) CHANGE Radio January, 2001
White, Odee akwukwo ukwu nke IFJ, otu n'ahazi onyinye-a kwa afo kwuru.
"Ndi mere nhoputa a lebara anya n'akwukwo niile esi mba iri ano na ano zibata.
Nchikota okwu site na nleba anya ha
mere bu na, oru mgbasaozi okachasi N'ime Mba mmepere emepe na mpaghara North
ga-etinyerila uchu na mgbasaozi banyere ochichi onye kwuo uche ya na oke ruru
mmadu".
International Federation of Journalists
Udiri Anu Ulo Di Iche –Iche Na-Efu-nari Uwa Kwa Izu Uka Obula 10mins.
Dika UN Food and Agriculture Organisation siri kwuo, udiri anu ulo abuo
di iche-iche bara ezigbo
uru na-efunari uwa kwa izu uka obula. "Etu nke a si eme na mpaghara Afrika di
oke egwu: Onuogugu
anumanu noo onodu ojoo ga-ekpochapu abawanyele site pacenti asato ruo iri na
itolu kemgbe 1995", bu ihe okwuru n'akwukwo akuko O weputara. "Onodu nnunu kacha
di njo ebe udiri nnunu na –
akwa njike mkpochapu bawanyere site na pacenti iri abuo n'afo 1995 ruo iri
ato na ano n'afo 1999", bu ihe O gbakwunyere.
Nchoputa ndi a noo n'akwukwo agba nke ato "World Watch List for Domestic Animal
Diversity", nke FAO na UN Environment Programme jikotara aka weputa. N'ime afo
iri gara, FAO enyele aka
chikota onu ogugu ihe ruru puku isii na Nari anu ulo ise site n'ime ufochi mba
di, Otu Nari na iri asa. Anu ulo ndia gunyere ehi, ewu, aturu, buffalo, yaks,
ezi, inyinya, ewi, okuko, torotoro, obokwu,
geese, nwaeresara na enyi nnunu. Ihe ruru udiri otu puku anumanu ndi a efuole
n'ime otu Nari afo
gara aga. Nchaputa ohuru anyi gosiri na, anu ulo ka noo na ngogbu, Otu uzo n'ime
uzo ato ugbua na-acho uzo mkpachapu", Keith Hammond, ji okwa senior officer
nke FAO'S Animal Genetic
Resources Group kwuru nke a.
Puku isii, nari ato, iri asaa na itolu bu onu ogugu akuko FAO Global Databank
for Farm animal
Genetic Resources nwere maka anumanu iri ato na nnunu di iche – iche. Onu ogugu
enwere maka udiri anumanu di iche – iche di puku ano, otu nari, iri asato na
ato nke nari asaa na ano n'ime ha
gwuchagoro. Otu puku, nari ato, iri ato na ise nochitere anya pacenti iri
ato na abuo e nwere dika ndi onodu ha di oke njo ma o bu ikpochapu. Dika Hammond
siri kwuo, kemgbe 1995 onu ogugu
anumanu di iche –iche onodu ha noo n'aka onwu esile pacenti iri abuo na ato
gbagoo iri ato na ise
ebe obu na, mba di iche – iche agbatigo aka n'oru nyocha na ndekota onuogugu
udiri anumanu ha nwere. Onodu nnunu di iche iche kacha njo ebe e nwere pacenti
iri ise na otu n'afo 1995 dika
anumanu noo n'onu onwu nke bawanyere pacenti iri isii na ato n'afo 1999. "O
ga-adikwa egwu ma o buru n'odighi ihe emere ozugbo. Otutu anumanu bi n'ulo ndu
ha noo n'aka onwu di (Puku abuo,
nari abuo, iri ise na ise) nwere ike igwu n'ime afo iri abuo di n'ihu", bu ihe
Hammond kwuru, O
gbakwunyere na udiri anu ulo di iche – iche e nwere bu ihe na-azuputa otu udiri
ihe nke na e nweeghi ntihachi. Ka usoro ohuru eji aruputa umuihe esila nwaa
i ji kwalite ndu umuanumanu, odighi mfe
itighachi ndi di iche iche furu efu. O gbakwunyere na nke furu efu efuchaala".
O siri na, nsogbu kachasi dakwasi anu ulo igba iche iche bu, mbupu anumanu site
mba mepere emepe
gaa mba na-emepe emepe. Nke-a na-ebutere anumanu ndi ahu imuta nwa yiri nke
esi mba ozo bubata ma o bu inochi udiri anumanu e nwere n'ime obodo. Akuko a
kwuru na, ndi mmadu noo na
mba na-emepe emepe kwenyekariri n'ozuzu anumanu ndi ahu esi mba mepere emepe
butata kacha amubakari omumu, ma nsogbu ha bu n'onodu etu mba esiri bute ha
ewele ha ahu nke mere O ji esiri
ha ike idi ndu ebe onodu obibi na-ata akpu n'ime mba ndi ahu na-emepe emepe.
Hammond siri na
ha nwere olile anya na, ndi oru ugbo ka maa Puku anumanu ano foduru n'uwa na-azuputa
nwa nke oma, ka ma, nani Nari ano bu ndi eji eme ihe nlegha maka omumu nwa n'ime
mba mepere emepe di
iche-iche. O gbakwunyere na, " nsogbu ana enwekari na gburugburu mba na-emepe
emepe ebe 4
4 Page 5 6
Vol. 11 No. 24 (Igbo) CHANGE Radio January, 2001
okpomoku n'ala ikpo nku mere ka udiri anumanu nwere ike idi ndu ebe
ahu puo iche". Na mpaghara Sub-Saharan Afrika, enwere Nari asaa, iri ato na
asato onu ogugu anumanu di pacenti iri na ise
edekotara ndu ha noo n'aka onwu. Panafrican News Agency.
Ekweghi-ekwe Daputara N'Ogbako Emere Maka Mgbanwe 6mins. 30 secs. onodu
Ubochi
Nzuko emere na Hague i ji kpairta uka maka mgbanwe ondu ubochi kuru afo
n'ala. O bu na
ngwucha onwa Novemba ka emere nzuko ahu were izu-uka abuo. N'ihi ekweghi-ekwe
daputara na-etiti ndi Minista na ndi onochite anya mba ha gbasara etu aga esi
mee ka mkpebi emere na Kyoto
ruo oru. Ha ekwekoritaghi etu aga esi nwetakwuo ego na nrukorita oru na-etiti
mba mepere-emepe na mba na-emepe-emepe maka atumatu mmekorita onodu ubochi na
nkanuzu.
Mgbe ona-akowa mkpagbu O gabigara, Jan Pronk, onyeisi Oche ogbako ahu ma burukwa
Minista oru gburugburu ebe obibi di n'aka na mba Netherlands siri na, "O bu
oke ihe nwute ikowa na ndi ndu
n'okwu ndoro ndoro ochichi enweghi ike ituputa usoro aga eji ruo oru maka mbenata
ikuku ojoo
ana ekuputa okachasi ebe ndi mmadu nwere nnukwu olilianya. Pronk siri na ya
kwenyere n'idi mma nke ochichi ka nwere olileanya iganihu, "e nwerem ntukwasiobi
na-anyi ga-agbakota mgbe na-adighi
anya chikota okwu ga adi ire n'noru nlekota na mgbochi mgbaru ikuku ndu n'ime
mba di iche-iche ebe nsogbu a kacha diri site n'aka okpomoku zuru uwa.
Ogbako a nwetara oganihu site n'ituputa usoro enyem aka ego na nyefe usoro
nkanuzu i ji nye mba ndi ahu na-emepe emepe nkwado ka ha nye aka n'oru mgbanwe
onodu ubochi, kama ihe bu isiokwu
na nke a gunyere usoro azumahia na-etiti mba na mba maka okpomoku ana emeputa,
"usoro oru
mmepe chara-acha", iwu maka mbenata okpomoku site n'ushi ojoo "di omimi dika
ohia na nnakwete oge nke na-agaghi ekwe mmezi n'oge di ugbua.
Onyeisi ulo oru nke UN Environment Programme siri na, "Ogbakoa tulere mkpa
na mmekpahu di n'usoro eji eweda akunuba nke ikuku ruru unyi ala". "O ka mma
ikwusi mkparita uka a ugbua ma
malitekwa ozo mgbe achoputara usoro ga-eweta oganihu n'okwua karia iji gbalu-gbalu
mebie ihe". Aga ewega akwukwo nkwenye nke maazi Pronk deputara dika okwu nhidosi
nye otu di chi-iche ga-abia
ogbako UN Framework Convention on Climate Change na mbido nzuko agba nke isii
ha ga-eme.
E nwere ike ime nzuko a ebe ngwucha onwa Mee n'obodo Bonn ebe isi ulo oru climate
change di. This Day
Mkparita Uka Gbasara Mmiri Ogwu Ojoo Ga-Adi Na Mba South Afrika 8mins.
Mkparita uka agba nke ise UN bu nke ga-ewputa ohere i ji tie iwu megide
ma o bu kwusi ebe o buru
ibu mmeputa mmiri ogwu na i ji mmiri ogwu ndi ahu na-ebutere ndu mmadu nsogbu
aru oru emere na Johannesburg n'onwa Dizemba. Ndi okachamara si na ndi kparitara
uka n'ogbako akpororo
Persistent Organic Pollutants (POPs) ebe anoro mee nkwekorita nwere olileanya
ime mkpebi gbasara
mkpochapu uzo mmriri ogwu iri na abuo kachaa di njo n'uwa. A ga anoo na nzuko
a tuputa usoro aga eji kpochapu nruputakwu mmiri ogwu ojoo ozo inye ezi aka
oru na enyem aka ego maka mba na
emepe emepe. "Nke a bu ohere nye ndi mkparita uka a ituputa onodu megide mmiri
ogwu ojoo na mpiachi onu n'okwu nkwekorita izizi di oke mkpa maka gburugburu
ebe obibi nke puku afo ohuru
a", bu ihe Cliton Curtis, Director nke WWF's Global Toxic Chemicals Initiative.
Pop bu mmiri ogwu ji nwayo egburi ihe di na gburugburu ebe obibi, nke na-aga
otutu maili n'ikuku na mmiri ma, di oke njo na ndu umu anumanu na mmadu. Ha
na ebute oria mburuputauwa, kansa na
nsogbu di iche-iche na-etoputa mgbe di n'ihu. Oke nsogbu e nwere bu na ana
choputa mmiri ogwu ojoo a n'ahu nwoke, nwanyi, nwata na anumanu niile noo n'uwa.
5
5 Page 6 7
Vol. 11 No. 24 (Igbo) CHANGE Radio January, 2001
South Afrika achoputala onu ogugu pop niile kwesiri mkpochapu. Ha gunyere
ogwu eji egbu ahuhu na mmriri ogwu dika aldrin, dieldrin, endrin, chlordane,
hexaclorobenzene, Mirex, toxaphene na
heptachlor, edepuchaala, aha niile. Pops nwere nsogbu di iche-iche o na-ebutere
onodu ahuike na gburugburu ebe obibi. Ha na nyekwa akunuba na azumahia mmekpahu.
Mmwepu ihe ndi a na
ebughinuche ruputa dika, dioxins, Furans na PCB niile bucha ngwa aruputara n'otutu
usoro nruputa
ngwa ahia ka edeputara n'akwukwo aga elebara anya puru iche.
Otu akporo Global Alliance for Incineration Alternatives (GAIA) kwenyere n'igba
ihe oku ga-akwusirila ka e wee jiri usoro ozo gunyere i ji ihe mebiriemebi ruputagharia
ngwa ozo nwee ezi
onodu ma wulite idi mma n'oru nkanuzu iji wachie nsogbu na ila ogwuahuike n'iyi.
Nkwekorita nke
uwa gbadoro ukwu na nkwusi igba ihe mebiriemebi oku ka ehiwere na South Afrika
idakota, onu na mkparita uka ikpeazu nke govumenti na ibe ya kparitara. Ihe
kariri ndi oru nlekota gburugburu ime
obodo na ndi oru ahuike ohaneze iri asaa si mba iri abuo na ato ejikotala
aka n'oru nkwalite uzo ozo ka igba ihe oku mma, i ji gbaa mbo kpuchite onodu
gburugburu ebe obibi na oru ahuike nke ohaneze.
Otu mba di iche-iche n'ahu maka onodu gburugburu ebe obibi mere mkpesa na
mmalite mkparita uka ahu, wee kpoo oku ka a nwee nkwekorita zuru uwa nke ga-aru
ezigbo oru i ji kpachapu ufodu
mmiri ogwu ndi ahu ama na ha di oke njo. All Afrika. com
Uwa Niile Kwesiri Inwe Nchekwa Maka Oke Ruru Onye 13 mins. Otu akporo
Human Rights Watch, siri na, etu nsogbu maka oke ruru onye si di n'uwa taa,
O kariziri
ihe ulo oru di iche-iche nwere ike igbochi. Nyocha otu a mere kwa afo gbasara
onodu oke ruru onye na gbururgburu uwa, kporo oko ka "etinyekwuo uchu na-atumatu
oru a n'uwa dum" i ji kwudosie
ike n'aka mgba nke oru a chere n'ihu.
Akuko Human rights Watch World Weputara maka afo 2001 tupu emume ncheta ubochi
oke Ruru onye n'abali iri nke onwa Dizemba kowara etu onodu oke ruru onye siri
tolite na mba iri asaa n'ime
afo gara-aga. O tulekwara etu ndi mba ukwu uwa siri tunye onu n'okwu di mkpa
gbasara mmegide oke ruru onye. Akuko Human Rights Watch World kwuru na, azumahia
gburugburu uwa na nhiwe
ulooru ga-enye nchekwa buru-ibu maka oke ruru onye. Akuko a gara n'ihu kwuo
na United Nations chokwuru uzo i ji nye aka kwusi ogbaaghara ma mbenata nsogbu
di iche-iche ndi gbara osondu noo
n'ime ya.
Mba niile n'uwa tinyere United States ga-agbakwu mbo I-nyere usoro ikpeziriezi
nke mba uwa niile
tinyere ulo ikpe uwa na-ekpe ikpe ndi mpu aka. KENNETH ROTH, Onye ji okwa Executive
Director nke otu Human Rights Watch, siri na "enweghi ulo oru gbara mgborogwu
n'uwa nwere ike ilebara
okwu gbasara oke ruru mmadu anya n'oge a etu okwesiri". "Anyi Choro ilebara
ihe ndi ahu uloru obula na-apughi ime anya ngwa-ngwa". Otu n'ime ogba aghara
elebara anya n'akuko ahu bu nke
gbasara omume Russia mere oge o na alu agha n'obodo Chechnya megide otutu mmadu
na-abughi
ndi agha. United Nations mapuru Russia n'iwu, Moscow gbanahuru nha nke otu mba
niile n'uwa gara ita ya maka aka oru ya n'a mba Chechnya.
Aru di iche-iche ka ahuru n'ime mba Sierra Leone n'ime afo itolu ogu dara
ebe ahu na-agbanyeghi njide onye ndu ndi agha nnupuisi ebe ahu. Mbo niile nke
mba uwa dum gbara i ji hiwe ulo-ikpe na-ekpe
ikpe mpu emere n'oge aghara na mba Sierra Leone anaghi enwe isi etu okwesiri.
Ndi agha noo na Colombia akwusibeghi mmekorita ha na ndi oru yiri ndi agha bu
ndi amara nke oma maka mmegide 6
6 Page 7 8
Vol. 11 No. 24 (Igbo) CHANGE Radio January, 2001
oke ruru mmadu. Usoro onyeisi ochichi US bu Cliton ji maka onodu oke
ruru onye ebe "Atumatu
Colombia" noo, iji napu ya oke site na-enyem aka US na-enye, edole anya na O
ga akpalite iwe megide umu mmadu maka oke ruru ha.
Ochichi mba Indonesia enyebeghi ndi nkiti ahu noo na West Timor azuru dika
ndi agha, bu ndi na ahu maka igba ohia oku na mmebesi ihe di n'ala na mpaghara
East Timor n'afo 1999 iwu ka ha kwusi
omume ojoo ahu. Ndi agha na-enupuru ochichi obodo isi na mba Ambon na Aceh na-elegha
usoro ochichi ndi nkiti ebe ndi agha noo. Israel zahachiri Palestian okwu n'ihi
njeghari iwe o mere na-ekpesa
maka onodu ndi agha jiri nogide mpaghara West Bank na Gaza n'aka ike na-ebute
kari otutu ndi nkiti onwu ebe ahu.
Dika emume ncheta afo iri ise nke ulo oru United Nations High Commission for
Refugees na-abia nso n'abali iri na ano nke onwa Dizemba, ufodu mba mepere emepe
n'uwa na-ahusi anya n'ihi ahuhu
ha tara maka nlekota ndi a gbara-oso-ndu anya. Mba ndi ahu mepere emepe mgbe
gboo hiwere otu UNIHCR, Kwesiri iburu oru ituta ego na nnabata ndi gbara-oso-ndu
n'ala ha n'isi karia mba ndi ozo.
Otu Human Rights Watch siri na, akunuba uwa dum amitala ezigbo mkpuru ihe
enwe-enwe, otutu ohere, na oru. Mkpesa di iche – iche emere n'okporo uzo n'afo
olemole gara aga na mba Seattle,
Prague, Washington D. C tinyere mba ndi ozo na-egosiputa mbawanye ndi mmadu
ubiam ji aka na ndi oru na esi mba gafee mba ozo kwa mbge. Otu Human Rights
nyere ntuzi aka di mkpa i ji lebara
otutu nsogbu dika, onodu nke ufodu govumenti na ulo oru ji erite uru n'oge aghara,
mgbe ana atule
okwu aghara na-ada na-etiti ndi di iche – iche n'uwa.
N'ime atumatu oru a, aga enye ndi oru ohere inwe otu jikotara ha ma ha choo
–mbulite ugwo oru na ezi onodu oru ha elu. Nke ozo bu na, nkwusi ikpaoke ga-enye
aka mee ka ndi niile ana emegide-emegide
enwezi ohere iri uru ahuhu ha tara dika ndi ozo si erite.
Ikwanyere Odimma Umu mmadu na oke ochichi ugwu tinyere ikike nhoputa ndi ochichi,
ga enyere ndi ana emegbu-emegbu aka inwe onu n'okwu odimma na ntolite akunuba
obodo ha, nke gunyere
mbulite ugwo oru elu, mkpuchite ndi isi otu jikotara ndi oru etu ana agaghi
emekwuta ha ihe obula, I mee ka iwu megidere ikpaoke ruo ezi oru, igbado anya
ebe ulo oru ndi ahu ji ndi oru ya mere ohu
noo ma o bu, ihu n'odimma umu mmadu bu ihe ebunobi wunye ulo oru obula okwu
gbasara oke ruru onye agaghi enye ikike otu udiri ugwo oru kpom kwem, onodu
eji aru oru ma o bu ntuzi aka n'usoro
oru. O nweghi ike iwepu onodu ahaghi n'otu n'ike mkparita uka ma O bu wepuchaa
nkewa niile gbasara odimma umu mmadu. Oke ruru onye ga-enye obodo tozuruoke
n'okwu ochichi ohere
ikwu uche ya, ma nyekwa ndi mmadu na gburugburu uwa ikike itunye onu n'okwu
mmepe di n'uwa. Human Rights Watch
Odachi Mebiri Akuko Ihe Nchoputa 8mins. Otu azu gbara Nari Nde afo
ano akporo coelacanth fish n'aha bekee ka achoputara n'ofe osimiri nke
ST. Lucia di na South Afrika, n'ime obodo Kwazulu-Natal. Azu ahu ana akpo oke
anu bi n'ime
osimiri n'ihi akuko gbasara etu o di, ka echere n'odighikwa ozo wee ruo mgbe
achoputara azu nwuru anwu n'ime oshokolo eji egbu azu n'ofe East London, South
Afrika n'afo 1939. Edere
akuko nchoputa –a n'akwukwo mgbasaozi di iche – iche n'uwa. Ndi oru ikpo omimi
mmiri mmadu abuo nwetara vido ejiri see Coelacanth isii di mita isii n'ogologo
n'ime n'omimi n'akuku ebe ndi
mmadu na a noo agbra anya ha keresimesi. 7
7 Page 8 9
Vol. 11 No. 24 (Igbo) CHANGE Radio January, 2001
Nchoputa di egwu emere na mbido izu-uka a nweziri odachi mgbe otu onye
okpo omimi mmiri di afo iri ato na ano bu Dennis Harding nwuru ebe o na ese
azu ahu unyunyo. Onye nke ozo akpoghi
aha ya banyekwara na nnukwu nsogbu, ma emechara zoputa ya. Afo abuo gara aga
ka Riaan Bouwer onye akpoo omimi mmiri ozo nwuru otu ebe ahu mgbe o na cho azu
ahu.
Onye okachamara n'ihe gbasara coelacanth si mba South Afrika, Dokita Phil
Heemstra choputara na azu ndi ahu bu coelacanth. Edeputala ST. Lucia dika ebe
izizi South Afrika nwesuru ihe akuko si
n'okpu fere n'okpu n'uwa (South Afrika's First World Heritage Site). Aturu anya
na nchoputa ohuru a ga-akwalite onodu ya maka ndi njem nkiri. Udiri azu a norugoro
ndu ruo aburu iri Nde ato,
bu, amamatu ikpeazu nke udiri crossopterygians, ngiri ya di ndu-ndu yiri ukwu
na aka ga-etoputa ma emechaa.
Ndi Sayensi kwenyere n'akara ikpeazu ahu bu ebe anu ukwu-ano bi n'elu ala
siri toputa. Nchoputa azu a puru iche na mmiri South Afrika n'afo 1939 dika
nchoputa anu bi n'ime mmiri nke ndi oru oke
osimiri mere. Otu onye Sayensi mba South Afrika bu J. L. B. Smith, mgbe O nuru
akuko nchoputa a n'akuku Indian Ocean Islands nke Madagascar na Comoros, gbasara
akuko gburugburu ebe ahu ma
kwe nkwa ikwu Otu Nari Pond maka nweta azu yiri nke ahu. Mbo ya kuru afo n'ala
ruo afo 1952 mgbe ejidere Coelacanth nke abuo n'ofe Cormorian Island nke Anjouan.
Govumenti South Afrika gbazinyere Smith na ndi otu ya ugboelu ndi agha akporo
Dakota i ji fega Cormorian Island butu azu ahu. Ejidere otutu Coelacanth ruo
afo 1980, Otutu n'ime ha ka ezigaru
ebe ana echekwa ihe okpu na mmiri ebe ana azubuta azu maka omumuihe. Ona-emetuta
ndi Sayensi n'obi, n'obuladi ka ana agba mbo inweta oyiri azu ahu maka omumuihe
di omimi, ha na-etinye ndu
udiri azu ahu n'onu ownu. Ahubeghi Coelacanth ozo n'ime mmiri di na South Afrika
ruo Izu-uka-a.
Enwere otu nari, iri abuo na ise udiri Coelacanth dika edekotara n'akwukwo Fossil
ma, nani otu udi ka foduru ma, onodu ya bu nke na-akwado nwuchapu.
Panafrican News Agency
U. N. Mere Emume Ncheta Ubochi AIDS N'agbanyechi 7mins.
Mbawanye Nke Oria a N'abawanye. United Nations adola aka na nti kwuo na
ndi nwoke ga-agbanwerila omume ha n'okwu mmekorita
nwoke na nwanyi ma O buru na-achoro ikwusi mfesa oria odurunajaocha na egbu
umu mmadu aghara-aghara. O doro aka na nti a mgbe O na-ehiwe World AIDS Day.
Nje oria AIDS efesaala
gburugburu South Afrika, O na ejidesikwa Mba Asia aka ike ma na-acho mfesa n'ime
mba ndi a
bara ogaranya nwere ike izutali ogwu mgbochi oria AIDS bu nke di oke onu. U.
N. Si n'onu ogugu mmadu n'uwa dum bu oria AIDS ma obu nje na-ebute oria a kariri
Nde iri ato na isii ebe Nde mmadu
iri abuo nwugoro n'uwa dum n'ihi oria AIDS. Oria a na-ebuso imeahu mmadu agha
site na mmekorita nwoke na nwanyi, igbanye mmadu obara onye ozo n'ahu na i ji
otu alanga adu karia otu onye ogwu.
Afrika bu ebe oria a kacha hinye udu kama, Asia na Russia nakwa eketa oke oria
a na-efesa n'ike -n'ike.
Ihe nkuzi Mgbasaozi nke afo a akporo "Ndi Nwoke gbanwee nuu" gbadoro isi na
nzipu ozi nye ndi nwoke na umu okorobia ka na-etolite-etolite gbasara mmekarita
ha na ndi nwanyi aghara-aghara,
eyighi condom, na-akpacha purughi onodu ahuike anya na-ebute odachi a. Dika
UNAIDS, otu na-chikota
ulooru dum n'ahu maka mbuso oria AIDS agha siri kwuo, mgbe obula nwoke bu oria
a na nwanyi mekoritara, O na eduba nwanyi n'onwu n'ihi na, ahu ndi nwanyi na-anabatakari
oria a ngwa-ngwa. 8
8 Page 9 10
Vol. 11 No. 24 (Igbo) CHANGE Radio January, 2001
Onye nkwuchite onu nke otu ulo oru na-aluso AIDS ogu siri na, "aturu
anya na ndi nwoke gbasiri ike onu ahu, zuo oke n'uche, ha anaghi atuegwu ma
kpara ume. Ufodu ihe ndia aturu anya n'aka ndi
nwoke ka ana ahuta site etu ha si eche-echiche na akparamagwa nke na-ebutere
ahuike nwoke na nwanyi ha abuo na enwe mmekorita nsogbu" O dee akwukwo ukwu
nke otu U. N. bu, Kofi Annan
si na, "ndi nwoke nwere ike i mee otu okpurukpuru ihe di iche……. site n'gosi
obiebere karia, i weputu aka n'ihe ndi ahu na-ebutekari nsogbu na ilekwasi okwu
banyere AIDS anya", akuko UN
weputara n'abali borochi ubochi emume ncheta AIDS n'uwa dum siri na, olileanya
e nwere maka
odimma n'okwu a, gbadoro ukwu na nkwusi mfesa oria a nye aburu nke ozo na-abia
n'ihu site na mbasaozi nkuzi gbasara mmekorita nwoke na nwanyi na nkwalite i
ji condom eme mmekorita.
Emume ncheta ubochi AIDS n'uwa dum bidoro n'oku nke ndi Minista mba uwa oru
ahuike di n'aka kporo n'ogbako ha mere n'onwa Jenuwari 1988 maka oru mgbochi
oria AIDS. Emume a bu nani
nke uwa niile ji achikota oru mbuso AIDS agha afo obula. CFC
Ndi Ndu Afrika Ekwupatala Ozo Njikere Ha Iluso AIDS Ogu 11mins. Ndi
ndu Mba Afrika ekwukwala ozo, njikere ha di i ji luso HIV na AIDS ogu. Ha kwuru
nke a
n'ubochi ikpeazu nke ogbako agba nke abuo emere n'onwa Dizemba maka mmepe Afrika.
Na mkparita uka ha gbasara imaka n'ihu nke HIV na AIDS maka mmepe ala Afrika,
ndi ndu a tulere
enyem aka di oke mkpa nke nchikota ndi mmadu di, na ndi ochichi ibulite nkuzi
megide nsogbu oria a na-ebutere ohaneze. Onyeisi ochichi mba Uganda bu, Yoweri
Museveni kwenyere na nkuzi di etu
a ga-eme ka ohaneze nuru nke oma akuko gbasara nsogbu oria a na-ebute. Ikike
nzuko ndisi ochichi
obodo, ebe ndi ndu obula kwuru okwu n'otu-n'otu ka onyeisi otu OAU bu, Salim
Ahmed Salim bu onyeisi oche n'ogbako ahu kwuru na nsogbu AIDS aburula nnukwu
ihe ima aka n'ihu nye ndi ndu
obodo dika edeputara ya n'isi okwu nke ogbako a. Mba Ethiopia, Botswana, Rwanda,
Malawi, Chad na Senegal kowara n'otu-n'otu njikere obodo ha di i ji kwusi AIDS.
Prime Minista Meles Zenawi nke Ethiopia kowara na ya ahughi ihe ga-eme ka
Afrika hara iganihu na-agha O na-alu maka Odinihu nke ala Afrika dum. O kwuru
na, "Ihe achoro bu, ntinye aka n'oru
nke onye ukwu na onye nta i ji buso oria ojoo a agha". Museveni onye ndu izizi
n'Afrika amara maka mbuso oria a na-efesa n'obodo agha, kowara na, mkpu etiri
banyere AIDS n'ogbako ndi
ndoro-ndoro ochichi, site na mgbasaozi Redio na Televishon tinyere ebe ogbako
ndi oha obodo,
mere ka Uganda nwee ike matachaa ihe dum gbasara oria mfesaa.
President Mogae nke mba Botswana siri, "aga ario ogbe anyi noo na mba mepere
emepe ka ha doo ulo oru ndi ahu amara nke oma na-emeputa ogwu anya, iruputa
ogwu eji egbochi oria AIDS n'onu
ego di ala etu ndi Afrika ga-enwe ike izuta ya. Onyeisi Ochichi Mba Rwanda kpoturu
atumatu Great
Lakes Initiative on AIDS ehiwere n'afo 1999 aha. Atumatu a bu nke mba Afrika
jikotara aka ma na achikota mbo ha niile i ji luso oria a ogu. O gara n'ihu
kowaa na, nani pacenti abuo bu onu ogugu ndi
Rwanda nwere oria AIDS na ngwucha mkpochapu ndu mere n'afo 1994, kama onu
ogugu a gbagolitere na pacenti iri na out n'afo 1998. O gbakwunyere n'ochichi
ya na-enye ndi oria a ji ogwu
mgbochi AIDS n'onu ego di ala. Osoje onyeisi ochichi Mba Malawi siri na, i mee
ka nweta ogwu
mgbochi oria AIDS di mfe bu ihe di oke mkpa ma burukwa ihe ndi ndu Afrika ga-eji
mere isi okwu na nzuko ha dika umuntorobia biara nzuko a siri mee mkpesa n'akwukwo
ha deputara. O gara n'ihu
kowaa , "Anyi kwesiri ikwu maka nkagbu ugwo anyi ji kpam-kpam, O bughi ibudata
ya ala", ka O di ugbua, Ugwo Afrika ji mba ozo di Nari Ijeri US Dola abuo, iri
abuo na asaa. 9
9 Page 10 11
Vol. 11 No. 24 (Igbo) CHANGE Radio January, 2001
President Yamassoum nke mba Chad gwara ogbako ahu na nani mmadu abuo
butere oria AIDS na mba ahu n'ime afo 1986, ma ugbua ihe kariri puku mmadu iri
na abuo ka oria a jizi aka na mba Chad.
O siri n'onu ogugu a "e nweghi ebe O ruru:, ebe ndi okachamara na-edeputa onu
ogugu ndi bu oria AIDS na mba Chad, di na-agbata puku iri ano na puku iri ise.
O kowara, "anyi biara ogbako a imuta
ihe site na akonuche ndi ozo nwere maka nluso oria a ogu.
President Niasse nke Senegal Choro ka e nwee usoro di ezigbo ire eji aluso oria
a na-efesa n'ime obodo ogu. Odee akwukwo ukwu nke otu OAU bu, Salim Ahmed Salim
siri na O di mkpa i mee
ka ozi niile e nwere n'ogbako a, ruo "ndi Afrika na ndi niile anyi na ha tinyere
aka na mbo a nti ngwa-ngwa". O gwara ndi noo n'ogbako a ka ha tinye uche na
"nkwekorita aga eweputa na ngwucha
ogbako a nke ha ga-adi njikere imejuputa ma ha hapu Addis Ababa". Salim Siri
na mkpebi obula emere n'ogbako a ga-eru nzuko puru iche nke OAU maka AIDS na
okwu ndi ozo nke a aga eme
n'onwa Eperelu n'Abuja, Naijiria. CFC
Iluso AIDS Ogu N'Afrika 8mins. 13 secs. O di mkpa iluso HIV na AIDS
ogu n'usoro ya bu oria si efesa site n'ikwalite otu na ndi ulooru obula
n'ime mba di iche-iche nakwa uwa dum tinyere uchu na mbuso oria a agha. O kwesiri
ekwesi i nwe ezi mmekorita na-etiti ndi niile oru a gbasara, okachasi oha obodo,
ezinulo na onye obula aga
enyerila ikike ihu maka okwu gbasara oria HIV na AIDS. O di mkpa ngwa-ngwa i
mee ka ulo oru
obula nwee usoro di iche-iche zuru oke ha ji elebara nsogbu HIV na AIDS anya
n'udi omume na mgbanwe ulooru ha nwere.
Nke a bu ufodu mkpebi emere n'ogbako ADF 2000 biara na ngwucha na nso-nso
a . Isiokwu e nyere ogbako ahu bu, "HIV/ AIDS: Nnukwu Ihe kachaa chere Ndi Ndu
Aka Mgba". Otu United Nations
Economic Commission for Afrika haziri ogbako ahu. Ndi biara ya kpebiri mbuso
HIV na AIDS agha site n'oguguisi ha nwetagoro maka oru ha. Oha obodo di iche-iche
matara nke oma uzo ha ga-esi
lebara oria mfesa a anya ma enye ha ohere. Ekwesiri iji usoro omenala na nke
na-abughi usoro omenala nweta ego ma mee ka govumenti mawaputa ego nke ya iji
luso oria a ogu.
O di mkpa ka otu mba uwa megharia atumatu ha di iche-iche eji elebara onodu
a yiri ilu ogu anya. A ririo ulo oba ego uwa (World Bank) aririo ka. O tulegharia
uche gbasara ihe ego O ga-agbazinye
maka atumatu oru AIDS ga-eweta. Otutu ndi kwuru okwu ebe ahu kporo oku ka akagbuchaa
kpam-kpam ugwo ha ji ma gbanwe ego ha birile dika ego e nyere ha na-efu. Agwara
govumenti ka
O hiwe usoro ga-aga were-were i ji zigara oha obodo obula ego. E kwuru okwu
gbasara mkpa
nhiwe otu mba na mba n'ime obodo di. Mmejuputa okwu ndia ka atulere: ntinye
aka n'oru nke oha obodo, nkesa mgbasaozi, Onuogugu mmadu nwere oria AIDS (PLWA),
ndi Inyom na oha obodo
ikwudosike, nlekota na enyem aka tinyere i nye ndi oria AIDS ogwu.
E sepughi onu n'okwu gbasara mkpa O di, i mee omume-omume karia Okwukwu-Okwukwu
n'ogbako
ahu. A gbara ndi niile aka ha di n'oru a ume i ji gbasie mbo ike n'oru ha maka
oria a bu HIV na AIDS. E nwetala oganihu gbara okpurukpu kemgbe amalitere otu
International Partnership Against
HIV/ AIDS n'onwa Jenuwari 1999. Mkpokota oru n'usoro ochichi ebe O di ukwuu,
bu ihe e nwatara n'ogo otu mba di iche-iche. I ji maatu, ekwulitere okwu banyere
AIDS n'ogbako Security Council
mere ebe onye ji okwa Secretary General hiwere otu mmekorita oru a n'onwa Seputemba
1999.
Umuihe e ji akwalite mkpokota oru a site n'aka ndi n'ahu maka ya abawanyele
n'ogo otu mba na mba nke uwa. N'ogo nke mba n'onwe ya, otu International Partnership
Against HIV/ AIDS e meele 10
10 Page 11 12
Vol. 11 No. 24 (Igbo) CHANGE Radio January, 2001
ka e nweta mbawanye okwu ochichi na idi njikere, mbulite atumatu di
iche-iche, nkesa oru a n'ogo mpaghara oha obodo tinyere mbulite mkpokota usoro
di ire eji kpata ego.
CFC
Uche Onye
Usoro Ochichi Onye Kwuo Uche Ya N'agu Afrika Aguu 13mins. E nwere
otu okwu ndi ala m bu Ghana na-ekwu: nani otu onye anaghi eme mkpebi. Ana m
eche nke
a oge obula m nuru ndi mmadu kwuru n'usoro ochichi onye kwuo uche ya bu nlo-nlo
n'ala Afrika, ma O bu n'Afrika "adighi njikere" maka usoro ochichi onye kwuo
uche ya. Nke bu eziokwu bu na,
oha obodo di iche-iche n'Afrika malite n'ime ogbe gawa, nwere omenala ha ji
ekpebi okwu site na
mkparita uka etu odoro anya nyocha echichi onye obula di iche-iche wee ruo mgbe
ha kwekoroitara na nke bu eziokwu.
N'ihi nke a ndi Afrika nwere otutu ihe mmuta site n'omenala ha na ihe ha ga-akuziri
ndi ozo gbasara eziokwu na-ezi uche maka usoro ochichi onye kwuo uche ya putara.
Anyi kwesiri ighota ihe usoro
ochichi onye kwuo uche ya putara karia i mata onye otu ndoro-ndoro ochichi ma
O bu otu ndoro-ndoro ochichi nwere ndi nkwado karia ibe ya. Nke a anaghi adicha
mfe mgbe dum, dika otu n'ime
usoro ochichi onye kwuo uche ya n'uwa nwere oganihu karichaa, O mere ka anyi
mata nke a na nso-nso-a. Ihe irahu nke US agaghi eme ka e nwee obi abuo gbasara
uru ochichi onye kwuo uche ya bara
n'onwe ya. N'aka nke ozo, ha echeterele anyi etu O siri di mkpa i mee nhoputa
ndi ochichi site
n'igbati aka na ndoro-ndoro nke ochichi n'ulo oru na omenala. Usoro ochichi
onye kwuo uche ya gbadoro ukwu n'usoro iwu, n'ihi na nnupuisi n'iwu ga-eme ka
O sie ike i mee nhoputa ndi ochichi
n'uzo kwuru oto ma O bu dozie esemokwu daputara n'oge nhoputa ndi ochichi.
Na ezie, ochichi onye kwuo uche ya ji onuogugu kachaa aru oru. Nke ahu aputaghi
na ndi onuogugu
ha pere mpe agaghi atunye onu na mkpebi di iche-iche. Agaghi ekpudo echiche
ha ite. Ndi a onuogugu ha pere mpe, nwere ohere mgbe dum i kwuputa ihe di ha
n'obi ka ndi mmadu nwee ike
nuru olu ha na nke ndi onuogugu ha kariri, tupu e kpebie mata onye ozirile.
Kedu etu ndi mmadu ga-esi muta atumatu ndia? N'ogo nke ime obodo, ha nwere ike
imuta ya site n'ihutari ihu n'ihu. Ma
n'oge a mmadu dizi otutu, O buzi usoro mgbasaozi ka ha lekwasiri anya. I ji
mee ka nhoputa ndi
ochichi hara i nwe ntubo, aga enye otu ndoro-ndoro ochuchi ohere nhatanha n'ulo
oru mgbasaozi niile. Ima mmadu na ikike i nwe ego ekwesighi ka O nye otu nke
a ohere karia nke ozo. Ulooru
gbasaozi ga-amatarila eziokwu maka ohaneze, ma dikwa njikere ikwuputa nke
bu eziokwu etu ha siri hu ya. Otutu mgbe, okachasi n'oge ogbaaghara, O na eme
ka ndi oru nta akuko jiri ndu ha chuo
aja. Otutu atufuole ndu ha ebe ha na-acho imata nke bu eziokwu. Anyi ji ha ugwo
buru oke ibu.
Ugwo anyi ji onwe anyi bu, I nye ha ezigbo nchekwa. O bu maka odimma na nwere
onwe anya ka ha na-eguzoziwe.
Ebe ochichi onye kwuo uche ya katara ahu noo otu ndoro-ndoro ochichi na ibe
ya na-agbanwe-rikota onodu ikike na-adighi n'otu na-etiti ha, dika uche onye
na-agbanwe ka ndi onu ogugu ha
kacha n'abuzi ndi nke ha kacha pee mpe. O bughi ebe dum ka nke-a na-eme. Oputaghi
na otu niile onu ogugu ha pere mpe bu ndi mmadu echiche ha na-adabaghi n'usoro
ochichi juputara na ha.
Otutu pere mpe n'ihi etu esiri hiwe ha -ndi mmadu iji echiche hiwe otu di iche
nke elekwasiri aburu, ucha, omenala ma o bu okwukwe anya. Oburu na ejiri onodu
ndia aguputara hiwe otu ndoro ndoro
ochichi, nke meriri ibe ya na nhoputa obula emere agaghi ekwe ndi emeriri emeri
nuo mmiri togbo iko
Otu ndoro-ndoro ochichi nta noro n'isi ochichi, o gaghi ara ahu nchupu n'okwa
ochichi, n'ihi na, otu ndoro-ndoro ochichi nte nweghi ikike olileanya mmeri.
11
11 Page 12 13
Vol. 11 No. 24 (Igbo) CHANGE Radio January, 2001
Usoro ochichi onye kwuo uche ya ga-aru oru nani ma otu niile o nabatara
na ha so n'ime ya ma kwerekwa na o bu nke ha. N'otu aka ma o bu nke ozo, o putara
na, ana enye otu ndoro ochichi nta
ikike gbara mgborogwu. Ufodu ebe, e nwere ike i mee nke a site n'ikpokota ya
onu, I ji mee ka otu ndi nke obere ahu di na mba ahu dum nwee ike merie n'ime
obodo ebe ha ga ejikota buruzi otu na
ada uda ebe ahu. Ebe ozo, e nwere ike I mee nke a site n'inye otu ndi nta ohere
izite ndi onochi anya ha n'ulo nzuko ukwu omeiwu ma o bu n'isi ulo oru ochichi
ma obukwa n'ime ha a buo. Ihe di mkpa
abughi usoro e jiri mee ya, kama ihe e nwetara site na ya.
O di mfe ikwuputa okpurukpu okwu ndi ahu ma, onaghi adi mfe mgbe dum itinye
ha n'omume, okachasi na mba siri n'ogbaghara puta na nso-nso ma o bukwa mba
ndi bi na ya dara ogbenye na aguu. Ndi
mmadu noo na onodu di otu a, ka ndi a ji ikike eweghara ochichi na-edughe
ngwa-ngwa. Ihe ha na-ekwu bu na ike usoro ochichi iwu obodo bu ihe oke onu ahia
nke mba ndi a dara ogbenye na-apughi
inwetali. Ka anyi e sila nuu okwu a otutu mgbe, " ochichi onye kwuo uche ya
malitere gboo". Onye aguu ji anaghi anu nti.. Anyi amatala otutu oge, okachasi
n'Afrika na, o bughi ndi ochichi na-enyeju
ndi ogbenye afo. Anyi amutala na ochichi onye kwuo uche ya malitere gboo na-ekwesiri
ikesa ikike n'ime ezinulo na-etiti ndi nwanuyi na ndi nwoke ma site ebe ahu
ruo ogo steti na nke uwa dum.
Mmegide abughi uzo ozo esi ada ubiam. Mmepe anya abughikwa uzo ozo esi e nwere
onwe. Ubiam na mmegide na aga aka na aka, ebe ezigbo mmepe putara nwere onwe
n'uzo ihe abuo a. Aburu m
nke Afrika mutara ya n'uzo ihe isi ike, kwenye na, odighi mba ochichi onye kwuo
uche ya gbara
mgborogwu n'ime ya o buru na o topughi ndi ya abu nke ogbenye; odighi mba nwere
ike mmpe na-ezie, ebe o bu na anapuru ndi ya ike.
Nsogbu ubiam, amaghi-ihe, oria na ogbaaghara ka jisi oru mmepe mba Afrika
aka ike. O bu ihe itunanya n'okwu ochichi onye kwuo uche ya n'Afrika e nwele
otutu odachi. Ihe na-anu oku n'obi
bu mmasi ndi Afrika gosigoro maka aguu nke ochichi onye kwuo uche ya, n'agu
ya , nkwudosike na-atughiegwu ndi ochichi nchigbu, mmeri ha n'ime otutu mba
Afrika ebe ha na-akwadoro govumenti
aka ya kwu oto. Nro anyi roro maka nwere onwe anyi mezuru, ma nro anyi roro
maka ochichi onye
kwuo uche ya kuru afo n'ala. Ekekle diri Chinkeke, anyi anogodele ndu wee hu
ochichi onye kwuo uche ya ka o na agbasa ozo n'Afrika taa, ma n'agbanye kwa
mgborogwu.
UN Secretary Genral, Kofi Annan., Ghana Mail
Nkwekorita
Onu ogugu Ndi Oria Ebola Ji aka E Ruola Nari Mmadu Ano 4mins. 5 secs.
Ndi niile oria ojoo a bu, Ebola ji ruo onwa Dizemba di Nari mmadu ano. Onye
oru ahuike siri na,
otu Nari na iri mmadu isii anwuola n'ihi ajo oria ahu. Dr. Alex Opio, ji okwa
Assistant Director, National Disease Control Centre siri na, madu abuo anwuola
na mpahara ugwi nke Gulu, ebe
mmadu abuo ozo nwuru na Masindi noo otu nari maili, iri maili abuo na ise North-West
nke Kampala, Opio siri na-achoputara uzo oria a asaa ohuru otu oge ahu na Gulu,
ebe oria a kachaa efesa. O
gbakwunyere na, oria Ebola bizi ebi n. obodo Gulu, Masindi na Mbarara.
Oria a na-efesa-efesa emenyuola ndi oru ahuike di na Gulu anya. "Ka o di ugbua
iri mmadu abuo na
isii ndi oru ahuike eburule oria a" Opio siri, "n'ime mmadu iri na ato ndi nke
nwuru na Gulu, ndi Nozu di iri na otu, otu onye dokita tinyere otu onye Clinical
Officer. Ndi Nozu abuo na otu dokita
ka oria a jidere ugbu a". site na mgbanye mmiri di mmadu n'ahu onye ozo ka
e si ebute iba nke nje na-akapata oria Ebola. Oria a nwere ike i butere mmadu
iba oke ogbugbo nke na egbukari mmadu.
I ji mmiri ogwu eji egbochi mmiri ita mmadu n'ime ahu agwo onye oria a tagidere
eze esepughi
ukwu na aka nwere ike I mee ka onye ahu hara inwu. Associated Press
12
12 Page 13 14
Vol. 11 No. 24 (Igbo) CHANGE Radio January, 2001
Umu Agboo Ewelitele Okwu Nkwusi Ibi Ndi Nwanyi Ugwu 2mins. 8 secs.
Umu agboo ntakiri abuo si Kenya, enwetala akwukwo ikike n'aka ulo ikpe I
ji kwusi nna ha imanye
ha ka ha gaa bie ugwu. Ulo ikpe a nyere nna umu agboo ahu bu Pius Kandie, onye
oru ugbo noo na Simotwo Northern Kenya's Keiyo, ihe dika Nari maili ato, iri
maili abuo North West nke Nairobi
iwu, ka o' hara ikpoga umu agboo abuo ahu emume ibe ugwu omenala ha ga-eme n'
abali itolu nke onwa Dizemba 2000. Daniel Ochenja bu Magistrate bi ebi na Keiyo,
nyere Kandie na onye oru ya
iwu ka ahara i be umu agboo abuo a noo n'ulo akwukwo sekondiri ugwu, ruo mgbe
ekpechara ikpe
a. Umuaka abuo a-Edna Jebet Kandie di afo iri na asaa na Beatrice Kandie di
afo iri na ise gbara akwukwo n'ulo ikpe site n'aka onye okaiwu bu Nixton Sifuna.
Onye okaiwu a kowara na, Kandie
ebughi uzo mata echiche umuaka a, iga bee ugwu n'usoro iwu omenala Keiyo.
Kandie kwuru na ya agaghi akwuru umuaka ahu ugwo akwukwo ozo o buru na ha ekweghi
ka e bee ha ugwu.
Panafrcan News Agency
Bow You Must: Oku ozo Akporo Maka Oru Ahuru Anya. 5mins. Mbo ana
agba I ji mee ka ndi nwoke na ndi nwanyi hara nhatanha nwetara agbam ume ozo
n'abali
abuo nke onwa Nuvemba 2000. O bu ubochi eweputarala ohaneze akwukwo akporo'
Bow You Must", nke Adaokere Agbasimalo dere maka I nye umu nwanyi ikike. Otutu
ndi onu na-eru n'okwu
n'ala anyi biara emume a kwuputara uche ha n'okwu mbulite onodu ndi nwanyi.
Nime akwukwo "Bow You Must". Agbasimalo dere akuko a na emetu n'obi site n'ihe
o mutara dika onye mkpokota oru n'ulo oru John Hopkins University gbasara omume
ojoo ana emeso ndi
nwanyi n'ime mba ndi ahu na emepe-emepe n'uwa. Akwukwo a kowara okwu di iche-iche
dika I ji ike mee mmekorita nwoke na nwanyi, ikpaoke, inapu oke ruru onye, ita
nwanyi isimkpe ahuhu di
egwu na ihe ndi ozo. "Bow You Must" bu akuko gbasara Meriye, nne nwanyi n'arusi
oru ike, onye ndu otu ndi inyom, agbanyeghi mpu gbara ya gburugburu juru ikwenye
kama, gbaa mbo n'oru I ji
gbanwee onodu ojoo ahu. Akwukwo a gbadoro ukwu i'nwe mgbanwe, karia ikwenye
n'onodu a, agaghi adikwa mma ozo dika agha nke otu ndi inyom ga-eburu isi ya.
Agha mgbanwe a ga-eweta
ndu ohuru n'ime umu mmadu, ezigbo ndu maka ndi nwoke, ndi nwanyi na umuaka-mba
mmegbu
pere mpe n'ime ya, obere mpu, isopuru aburu nke onye ozo, ikwuwa aka oto na
ezi agwa.
N'ime "Bow You Must," Agbasimalo mara ohanaeze aka n'ihu ka o gbakwuo mbo
i ji kwalite
onodu ndi nwanyi ma lebara uru o ga-abara ohanaeze anya. O bu oku akporo iji
tinye okwu 'oru oku akporo onye obula, oku na-ewulite mmuo na ajuju a, I Ga-Ekwekwa?
Oge Akaraka
Akpom Oku Maka Nhoputa 4mins 50 secs. The Global Health Council
na-akpo gi oku ka izitere ya aha onye ibu n'obi maka onyinye nturu ugo
akporo Global Health and Human Rights ehiwere naha Jonathan Mann. Nke a bu
ohere nye gi iji
hoputa akwaa akwuru – otu onye ma o bu ulo oru – bu okacha mma n'oru ahuike
na oke ruru mmadu maka onyinye nturu ugo ehiwere maka Jonathan Mann. Ndi' n'aru
oru a n'ime obodo
tinyere ndi nke n'aru n'ogo mba na nke uwa, tozuru oke ikpoputa maka onyinye-a.
Onyinye a ga – abu n'onodu ego iji mee ka ndi natara ya nwee ohere iwagide oru
ha nke oma. Joanthan Mann putara ighe n'oru mbuso ubiam na oria agha n'oge iri
Centuri abuo. O gbasara ozi
megide oria AIDS ma gbakwa mbo n'oru ndota oke ruru mmadu. O nwuru onwu mberede
ugboelu nke Swissair flight III n'afo 1998. I ji cheta aka oru na ndu o biri
n'uwa, otu Francois –Xavier
Bagnoud, Dibia nke uwa, Global Health Council tinyere ezinulo Mann hiwere onyinye
nturu ugo akporo Jonathan Mann award for a Global Health and Human Rights. Onyinye
Jonathan Mann ana 13
13 Page 14 15
e enye kwa afo, agba nke ato ga-adi ma onwa Mee gbaa abali iri ato na otu oge
Global Health Council ga-eme ogbako agba nke iri abuo na asato o na-eme kwa
afo. Ogbako nke afo a ga-amalite
ma onwa Mee gbaa abali iri abuo na itolu ruo ubochi mbu nke onwa Junuu – O bu
na WASHINGTON D. C. USA ka aga eme ogbako ahu.
CFC
SA Ga-Eme Ogbako 2002 Maka Onodu Eluwa 6mins. 22 secs. Ngalaba oru
nlekota gburugburu na ebe ndi ihe nkiri ndi njem di n'aka na mba South Afrika
ekwuputala
na, United Nations General Assembly on Environment and Sustainable Development
(UNCED) ahorola South Afrika ka o lee obia maka ogbako Earth Summit aga eme
n'afo 2002. Rejoice
Mabudafhasi, Osoje Minista oru nlekota gburugburu ebe obibi na oru ihe nkiri
ndi njem di n'aka siri na, South Afrika nwere afo ojuju na mkpebi i mee ogbako
a n'ala Afrika. O bu na Johannesburg ka
aga eme nzuko ahu. Mabudafhasi siri, "I mee ogbako onodu eluwa na, South Afrika
bu nnukwu ihe
nye ala Afrika dika isi okwu n' ogbako ukwu nke oru mmepe kwudosiri ike n'ala
Afrika. N'onwa Feburuwari ka President Thabo Mbeki gwara otu United Nations
na ya di njekere ilee mba ndi ozo
obia maka ogbako a ana eme kwa afo iri amara nke oma dika "Earth Summit 2002".
Ihe nribama di na ya bu na aga eme nzuko a n'ime mba na –emepe emepe n'uwa'.
Otutu ndi isiochichi mba di iche-iche
ga-abia ogbako a ihe ruru iri puku mmadu ano ga-eso mee. Onu ogugu ndi isiochichi
mba di
iche-iche mere ogbako a n'afo 1992 kariri otu Nari na iri ato. Aturuanya n'otutu
n'ime otu Nari, iri asato na asato ndi otu UN ga-ezite kari ndi nnochite anya
ha n'ogbako 2002 a. Ihe kariri puku iri na
ise ulo oru ndi ahu na-abughi nke govumenti biara nzuko nke emere n'afo 1992.
Akuko yiri nke ahu e siri n'isi ulo oru UN weputa kwuputara banyere UN General
Assembly. Ihe emere na Rio+ 10 ga-aburuzi isiokwu akporo "World Summit on Sustainable
Development" Ehiwele
komiti ano maka nkwado Rio +10. Nkwado nke mbu ga-amalite n'abali iri ato
nke onwa Eperelu ruo abali abulo nke onwa Mee 2001. Aga eme ya na New York,
nke soje ya ga adi n'afo 2002.
Mme-mme a, na usoro nkwado ya gunyere ntinye aka di ire n'oru nke ulo oru ndi
ahu na abughi nke govumenti (NGOS) na otu ndi ozo di iche-iche gbara okpurukpu,
tinyere mkparita uka nke ndi so
n'otu di iche-iche. A ga eji ohere nzuko a, deba aha ulo oru ohuru ndi a na-abughi
nke govumenti nwere mmasi ituta eromero na Rio+ 10.
E nyela Ulooru Ndi Ahu Abughi Ndi Govumenti 4 mins. Hibere (NGO'S) Ikike
Ibuso Mpu Ogu
Izugbe ulooru ndi ahu abughi ndi Govumenti hibere na Naijiria nke a kporo
Nigeria Network of Non
Governmetal Organisations debere ogbako abali abuo n'osiso a n'ihi ihe ndi metutara
ime mpu nakwa usoro ochichi obodo: Ihe ndi NGOa tuputara maka ibuso mpu ogu.
Ndi hiri udu na Naijria
dika Nobel Laureate Wole Soyinka, Okammuta Ransome Kuti nakwa imerekiti ndi
ama-ama n'itu mgbereahia nakwa agumakwukwo so na ndi biara n'ogbako a kowara
na mpu bu nnoo nnukwu
nsogbu nke a gaghi enwe ike ikowaputa ma gosiputa n'otu olu nke nakwa egbochi
mmepe ma
juputakwa ebe di iche iche . A choputakwara na ejighi na-akwalitekwa mpu . N'ihi
nke a, a tuputara na a gana akwu ndi oru bekee ugwo oru ha n'oge, a ga-ahukwa
na ndi ochichi obodo gana ahukwa
maka gburugburu ebe ha kwesiri ilebaanya ma hukwa na akuziiri ndi a maka usoro
ochichi. lhe nhoputa di iri ato nke e mere nyere NGOs ikike iweputa uzo a ga-esi
luso omekome a ogu, iweputa
usoro ndebeiwu nakwa uloikpe kwuuru onwe ya nke ha ga-ahu maka ha.
Ogbako a nke ndi a kporo Democracy and Good Governance Program of the Embassy
of United State of America huru maka ya biara na njedewe nakwa nchekwube, ndi
NGOs niile biakwara kwere
nkwe ijeghachi gwa ndi ha ihe ndi a tuputagasiri. CFC 14
14 Page 15 16
Onuogugu
Imechi Igba Nkiti Gbasara Akparamagwa Ike Nke A 3mins. 10 secs. Na-Emeso
Umunwanyi
N'abali iri abuo n'ise nke onwa Novemba, n'afo 2000, otutu mmadu n'akuku uwa
di iche iche so ndi
umuafo obodo ndi ozo dika Annie Lennox, Dawn French, Amsley Harriott na Gaby
Roslin wee mee ka ubochi a kporo "White Ribbon Day 2000" maka ilusi akparamagwa
ike nke a na-emeso umunwaanyi
puta ihe. E mere ka ngosi ndi a puta ihe.
Otu n'ime umunwaanyi ano n'enwe mmeso ike na ndu ha n'ebe obibi ha.
British Medical Assoication 1998
N'uwa dum, akparamagwaike nke umunwoke na-akpaso nwunye ha na-ebute onwu na
ahu ezughi oke n'ebe umunwaanyi di n'agbata afo iri ano na ano gbadata karia
oria Cancer, iba nakwa ogu
(war) World Bank Discussion Paper
Ndi uwe ojii n'obodo U. K. na-anata ikpo oku di puku na iri ato n'aka ndi
e mere ihe ike n'ulo ha.
Pecenti di iri asato n'otu na-esitekari n'aka umunwaanyi ndi umunwoke mesoro
ihe ike.
Violence Research Programme, Univeristy of London, 2000
A ga enweta ihe nlereanya n'ogu a na ebuso akparanagwa ike n'ebe umunwaanyi
no site na mbuso ogu ndi UN busoro oria AIDS nke a bu otu nsogbu nke umunwoke
ga-egosi adimiche.
CFC
Ngalaba Umuaka
Gini Na-Ato Oke Ochi, Ketu? 21mins. N'obodo Afrika, n'akuku ugwu
nke di n'onwa, otu nwoke di nke aha ya bu Ketu. Onu juputere
nwoke a obi. Nnukwu ihe ikpa ochi di ya n'ime. Mana o bu nke a dubara ya na
nsogbu .Etu a ka o si me ………..
Otu ubochi Ketu nuru ka nkita ya na-agbo uja kao, kao n'azu ulo, o mere nchoputa
wee hu na nkita a n a enye agwo nooro onwe ya nsogbu.. Ketu gboro nkita uja
n'isi nke mere na o ji nwayo puo.
Obere agwo ahu welitere isi ya elu ma si "Nwoke I meela. I nwere afooma. A ga
m enye gi onyiye". Ketu chiri ochi tu-e, tu-e, tu-e, tu-e'. O juru si, "kedu
ihe nwaahuhu dika gi nwere ike inye m"?
Agwo ahu si, "Onyinye tumcham". (Magic gift) site taa gaba, I gana anu echemeche
umuanumanu. "Mana I gaghi agwa onye o bula moobu I nwuo". O doghi Ketu anya
na o udi onyinye ahu. O choro
iju nke a. Mama obere agwo ahu emieleri ala fuo.
N'abali ahu nwunye Ketu, Nyaloti tinyere nwa ha na nkata nke ha ji me akwa.
O kpafanyere ihe na-eme ka umuaka ghara ibe akwa nke e jiri olu ntakiri mbele
wee mebe n'onu nwa a. O guguru nwa a,
orahu ura. Ketu wee mechie uzo. Ya na Nyaloti dinere ala n'akwa ha di ala
nke di n'akuku ahu aja ke ulo ha. Obere oge ha anu ka anwunta na-aga zeee na
gburugburu onuuzo. Ketu nuru ka o
kwuuru onwe ya si. A ma m na ha no n'ime ebe ahu! Ndi buru ibu madikwa pokopoko!
Mana a hughi ezi mkpaka n'ahu ulo nke zuru ezu! "Ketu chiri oke ochi ma dara
nda ochi dapu n'akwa ya
GU-MAPP. Nyaloti etie, "Gini na-ato oke ochi, Ketu?" Ketu asi, "O nweghi ka
o na-arighachi kwa n'akwa. O nweghi ike agwa ya. 15
15 Page 16 17
Vol. 11 No. 24 (Igbo) CHANGE Radio January, 2001
O bere oge oke anwaa onuuzo. O nweghi ike ibata mana ohuru onu di n'elu
ulo ma siri ebe ahu bata Ntakiri ukwu oke ahu na-aga ta, ta, ta, n'ihu n'azu
nakwa ahu ala ulo ahu. Ketu wee nu ka o kwuuru
onwe ya si, Amakwa m noo ebe nwanyi di etu a n'edewe bota (butter) ya. Ketu
adapu n'ochi, kye, kye, kye!. O wee malie n'akwa Nyaloti-Twum-n'etiti Nyaloti!
Owee tie mkpu," A-a, a-a! wepuru
m oke a!". Oke a arigoro n'ahu ulo ma si ebe ahu gbaba n'ime onu.
Nyaloti anodu odu n'akwa. O wee si "Ketu echere m na o bu oke ochi gi mere ka
oke ahu magoro m n'elu?". Kedu ihe na-ato gi ochi? Ketu asi, onweghi".
N'ubochi na-esote nke a, ketu siri n'ulo anu weputa ehi ha ka Nyaloti miputa
mmiriarachi obere oge o huru ka nwunye ya ji efere e meputara site na mpekele
mbele na-abia. Ehi ahu hukwara ya Ketu
wee nu ka o siri onwe ya. Lee ka o na-abia izuru arachi m! Taa, a gaghi m agbaputa
arachi o bula. Nwa m ga-anu ya ma e mesia!" Ketu achia ochi ge-e, ge-e, ge-e!
O chiri ya n'ike nke mere na ehi
ahu jiri ujo gbapu.
Nyaloti budatara efere ahu o ji cho itinye mmiriaraehi ka o nwee ike ijiri aka
abuo baara di ya mba nkeoma. O si, "kedu ihe na-ato gi oke ochi? Ugbua I meela
ka ujo tua ehi a site n'ochi nzuzu gi. O
bu m ka I na-achiochi? Ketu si ya" mba. Ka o gaara ije puo. "O dighi" Ehi
ahu enyeghi mmiriarachi
o bula. Nyaloti enwetaghi ihe o bula n'efere ya mana nwa aturu a nugidere afo
adu ya n'onu. O di ka o ma ekwumekwu nke a n-asi kama nri oma ga-afo, ka afo
gbawaa. Na mgbede ahu oge imiputa
mmiri arachi ruru, ehi ahu agbaghi ara ehi o bula Nyaloti kporo ketu si, Lee
"arachi ozo aputaghikwa Nwa anyi ariawala oria n'ihi achomacho nke a. Nwaaturu
a na-egbu nwa anyi. Ehi ahu anyagharia
nnukwu isi ya ma lee Nyaloti anya . Ketu nukwara ka okwuru onwe ya si" Gini"
nwam na egbu nwa
." Ketu acho ka oji onwe ya ka oghara ichi ochi. Ma ochi dapuru ya n'onu gug
gug gug egwu jidere ehia o kpopu efere arachi nke mere ka o turuo danye n'unyi..
Nyaloti wee si "ugbua lee ihe i mere".
Ngi na ochi nzuzu. A ga m agwa Eze-Obodo" Nyaloti gwara Eze. Eze kporo ketu
na ndi amamihe ya n'ogba ikpe di n'etiti imè obodo. Nyaloti kpokwara nwa ya
nke o bu n'ime nkata wee bia. Otutu
ndi ozo biakwara igere ihe na-ese okwu.
Eze kwuru si ketu, nwunye gi gwara m na i na –achi ochi o bulaghidi mgbe o nweghi
ihe na-ato ochi mere. O bu eziokwu? Ketu a si o, Eze, anaghi m achi ochi enweghi
ihe kpatara ya. Mana e nweghi
m ike ikota ihè na ato m.
O buru na m mee nke a, aghaghi m inwu. Eze etipu si Nkahieerii "ikwu okwu enweghi
ike igbu onye o bula!". Nyaloti ekwuo si, o na achi m ochi, Eze. O bu soso m
na-ano oge a". Ketu asi "mba"
o bughi nke ahu.
Eze wee juo ya si, o buru na inaghi achi nwunye gi ochi gini ka i na achi ochi
otu onye eti mkpu si, "gwa anyi Ketu. Anyi onwe anyi chokwara ichi ochi "Eze
wee si Ketu o buru na i gaghi agwa anyi,
nwunye gi ga-akporo nwa unu laghachi be nna ya." Isi Ketu wee lodata. O liri
mkpisi ukwu ya n'aja
di ya n'ukwu omaghi ihe o ga eme. N'otu ntabianya ahu, nwa ebido kwara akwa
ke-yaa, ke-yaa, ke-yaa. Ketu huru ka Nyaloti ji wee wetulota nkata ma hanya
omaricha nwa ha mgbochiakwa enyere ya
a na-ahu bele bele na obere aka ya nke gbakwara agba. Otu akaahu ketu amara
na ihe o bula huru mee, o gaghi ekwe ka nwunye ya na nwa ha laa. O wee koputa
maka obere agwo, onyinye tuncham
(magic gift) nakwa echiche umuanumanu ahu nke na-ato ochi.
O wee daa KWAM! Nwuo, otu n'ime umunwoke ndi amamihe ahu nke dikarichara n'okenye
wee tie si. "Lee!" Anyi emeela ka o mee ihe o kwesighi imè. O wee jiri ndu ya
kwuo ugwuo. Nyaloti
na imerekiti umunwanyi ndi ozo wee kwara akwa wolu, wolu, wolu! Eze wee fee
isi kpaka kpaka namwute. 16
16 Page 17
Vol. 11 No. 24 (Igbo) CHANGE Radio January, 2001
N'otuanya-ahu obere agwo ahu ewee puta. O weere isi ya na –amukesi amukesi
dokwasi n'isi ketu. Ketu mepere anya ya. O weliri isi ya osiso wee hu ka ntakiri
agwo a ribara n'ime ahihia. O nuru ka
o siri onwe ya o bu ka ha di. "Ha agaghi ekwe nwoke zowe ihe?" Ketu achia kye.
Kye, kye! O na-adaghari n'ala n'ochi Nwoke nke bucha okenye n'ime umunwoke ndi
amamihe hudatara wee juo
"Gini na-ato oke ochi Ketu?" Eze etie si "A jula ya nke a". Nyaloti wee si"
Chia ochi etu i nwere
ike Ketu. A gaghi esekwa okwu maka nke ahu ozo.
Mmadu niile wee chiwa ochi. Ha chisiri ochi ike nke mere na egwu biara nwa
ahu. Ka a na-anu uda ochi ka a na-anu akwa nwa na-ebe ke-yaa, ke-yaa, ke-yaa.
Okwu Mgbake Di Okpurukpu
Okwu ncheta di okpurukpu sitere na ADF 2000 nke a ka-emechara:
N'oge nke teknuzu nke nkwuputa ihe ndi na-emegasi ebe di iche iche (informative
technology) ka anyi nwe mmeri buru ihe na-edu anyi. Oburu na anyi tinye uchu
ma kwusie ike, anyi ga-enwe mmeri.
Onyeisi ochichi obodo Zambia n'oge gara aga, Kenneth Kaunda na-agba ndi Afrika
ume n'ogu nke
a na-ebuso oria AIDS.
A gaara anabata ego mbibi ma o buru na oria AIDS adighi, mana a gaghi eme
nke a n'uwa ebe AIDS juru eju bara abara.
Michael Kelly, otu n'ime ndi biara n'ogbako ADF 2000 kwuputara maka ime ka
ugwo obodo ji di mpe (debt relief for African Countries)
Iwe di umutorobia maka aguu, ugwo ojiji (debt) na akparamagwa ndi a na-emeso
ufodu ndi mmadu n'obodo, ndi adabaghi (social injustice) Genevieve-" Global
Youth Connection' otu n'ime otu nnoko
umuntorobia n'ogbako ADF 2000.
Okwu amamihe obodo Afrika ndi mgbeochie…..
Okuko na-achoghi ndumodu na-anu ihe n'ime ite ofe.
Guinea
E mee ngwa, e meghara odachi Ghana
Ezigbo ndumodu di mma nnyefe Uganda
More African Proverbs
C F C na agoro ndi niile na-agu Change Redio ofo oganihu n'oge a. Afo Ohuru Oma. 17
© 2002 Communicating for Change. All Rights Reserved
Developed by George Mbuagbaw